Novosti / Hrvatska zajednica županija

  • Analiza portala župan.hr: U rujnu 14 posto manje nezaposlenih nego lani

Analiza portala župan.hr: U rujnu 14 posto manje nezaposlenih nego lani

Portal zupan.hr donosi analizu nezaposlenosti u županijama, a na temelju podataka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Tekst prenosimo u nastavku. 

Krajem rujna bilo je registrirano 112.376 nezaposlenih osoba, što je 13,9 posto manje od prošlogodišnjeg rujna. Stopa registrirane nezaposlenosti je bila svega 6,7 posto. Najveći pad nezaposlenosti na godišnjoj razini zabilježen je u Karlovačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, a gleda li se odnos ovogodišnjeg rujna i onoga prije tri godine, tada je taj pad bio najveći u Koprivničko-križevačkoj, Karlovačkoj i Međimurskoj županiji.

Prema današnjim podacima, 6.11., na Zavodu je 122.812 nezaposlene osobe, pa je očito kako sa završetkom sezone raste i broj prijavljenih na burzi, ali opet puno manje u odnosu na prijašnje godine. Treba uzeti u obzir da i sezona može iskriviti prave podatke po županijama tj. dati krivu sliku stanja, kao i odljev ljudi izvan zemlje i njihovo brisanje s evidencije, no, bez obzira, gleda li se godišnji tijek rasta zaposlenosti i nezaposlenosti u Županijama u našoj analizi, tada ti podaci pokazuju da je uz pad broja nezaposlenih, rastao i broj zaposlenih, iako ne istom dinamikom u svim županijama.  Zanimljivo je i da su među prvih pet, sve županije Kontinentalne Hrvatske, a u prvih deset tek je Primorsko-goranska jedina koja dolazi iz Jadranske Hrvatske. 

 

Karlovačka županija: Najmanji broj nezaposlenih u povijesti

Karlovačka županija je među hrvatskim županijama imala na kraju rujna najveći pad nezaposlenosti u odnosu na prošlogodišnji rujan, za 21,41 posto, dok je, gledajući tri godine unazad taj pad 51,06 posto. Uz pad nezaposlenosti, ta Županija bilježi, iako nešto sporijim tempom, i rast zaposlenosti u posljednjih pet godina.

- Kao i kod ostalih makroekonomskih pokazatelja, tržište rada je na regionalnim razinama različito, kao i brzina i trajanje oporavka nakon gospodarske krize koja je trajala u svim županijama nekoliko godina. Godina 2015. specifična je po tome što je i na nacionalnoj i na razini svih županija ostvaren oporavak tržišta rada odnosno oporavak hrvatskog gospodarstva, koji je počeo generirati nova radna mjesta, što je desetkovalo nezaposlenost. Tako smo u samo 3-4 godine prešli put od toga da je visoki broj nezaposlenih uvjerljivo “problem broj jedan” hrvatskog gospodarstva, do toga da se već mjesecima govori o nedostatku radne snage. Na kraju rujna 2019.g. na Zavodu za zapošljavanje u našoj Županiji nalazi se 2.927 nezaposlenih osoba. To je najniža brojka u modernoj hrvatskoj povijesti, odnosno broj koji je do prije samo nekoliko godina bio nezamisliv. Najvećim dijelom radi se o zapošljavanju dok je tek manji dio izašao iz evidencije nezaposlenih zbog ostalih razloga, npr. izlaska iz radne snage, nepridržavanja zakonskih odredbi. Tome je svakako doprinijela produžena turistička sezona slijedom čega su sezonci ostali raditi u turizmu do kraja rujna pa i duže. Također bilježimo nekoliko investicija u području turizma koje se odnose na izgradnju novih hotela koje su doprinijele povećanoj potražnji za radnom snagom. Tu je i realizirana investicija izgradnje kogeneracije u Žakanju koja je otvorila 20-ak novih radnih mjesta – kažu u Karlovačkoj županiji.

 

Koprivničko-križevačka županija: Sufinancira se obrazovanje za deficitarna zanimanja

Najveći pad nezaposlenosti od 52,7 posto u posljednje tri godine, a gleda li se odnos ovogodišnjeg rujna na onaj iz 2016., bilježi Koprivničko-križevačka županija.U toj Županiji kažu da su dugoročni trendovi na području Županije identični trendovima na razini države, pa se tako od 2009. godine do danas smanjuje  broj osoba koje čine korpus aktivnog stanovništva sa 44.558 osoba na 36.435 osoba u 2018., u istom se razdoblju, kažu, smanjuje  broj zaposlenih osoba sa 38.315 na 34.002 u 2018, odnosno  34.500 u rujnu 2019., pri čemu broj zaposlenih osoba raste od 2014.kada je radilo 32.540 ( najmanji broj zaposlenih osoba u Županiji)  za  1.960 osobe (kolovoz 2019.) , na što je utjecao gospodarski rast kod poslodavaca, čiji su ukupni prihodi i dobit u 2018. su viši u odnosu na pred krizno razdoblje. Evidentirani broj nezaposlenih osoba na Zavodu se smanjuje od 2009., kada nije radilo 6.243 osobe do rujna 2019.kada je u evidenciji 1.655 nezaposlenih osoba.

- Konjuktura na tržištu uvjetuje veće zahtjeve poslodavaca za radnicima u odnosu na evidentirani broj nezaposlenih osoba, posebno se uočava u strukturi traženih vještina i zanimanja u odnosu na  raspoloživa zanimanja nezaposlenih osoba, stoga mjere Zavoda  (prekvalifikacija), odnosno HOK u animaciji učenika za deficitarna zanimanja pri upisu u srednje školsko obrazovanja biti će kontinuirane. Županija sa 100.000 kuna godišnje sufinancira rad HOK-OK Koprivnica u aktivnosti povezanim na povećanje upisa učenika  za deficitarna zanimanja. Načelno, pri otvorenom tržištu rada, od razine države do tržišta Europske unije,  pri slobodnom kretanju kapitala i osoba, tražitelji poslova samostalno će odlučiti kod kojeg će poslodavca biti zaposleni u zemlji ili izvan nje, a ukupna demografska kretanja u Hrvatskoj negativno utječu na potencijal radno aktivnog stanovništva, što posljedično dovodi do povećanja kvota za strance.

Mišljenja smo, kažu, kako dio osoba na području Županije koje nisu evidentirane na Zavodu se bave poljoprivrednom djelatnošću na registriranim samodostatnim obiteljskim gospodarstvima ( na Županiji registrirano 9.873 na kojima je zaposleno samo 2.326 osoba –osiguranici pri mirovinskom osiguranju).

- Županijsko gospodarstvo  organski raste, izvozno je konkurentno, potražnja za kvalitetnim radnicima je veća u odnosu na raspoložive na evidenciji nezaposlenih, demografska  pozicija negativno utječe na broj stanovnika na prostoru Hrvatske i Županije,posljedično i na broj aktivnog stanovništva, migracije radi boljeg statusa zaposlenja biti će uobičajene za dio osoba, kvote za uvoz strane radne snage u pojedinim industrijama će rasti (primjer građevinska industrija), a mjera usmjerene ravnoteži potražnje u odnosu na ponudu raspoložih radnika prema kvalifikacijama potrebnih gospodarstvu biti će konstanta - zaključuju u Koprivničko-križevačkoj županiji. 

 

Bjelovarsko-bilogorska županija: Pad nezaposlenosti praćen rastom zaposlenih

S padom od 20,93 posto na kraju rujna ove godine u odnosu na lanjski rujan, na drugom je mjestu među hrvatskim županijama Bjelovarsko-bilogorska. Ujedno je i četvrta gleda li se smanjenje nezaposlenosti u rujnu u odnosu na rujan 2016. godine, a gdje podaci pokazuju da je broj nezaposlenih s padom od 50,19 prepolovljen. Statistika HZZ-a pokazuje da je u rujnu 2016. godine ta Županija imala 8759 nezaposlenih, a u ovogodišnjem rujnu bilo  je evidentirano na Zavodu 4363 nezaposlene osobe.

- Kada govorimo o BDP-u gospodarstvo Bjelovarsko-bilogorske županije tri godine zaredom, od 2014. do 2016. je drugo u Hrvatskoj po trendu rasta. Dobre gospodarske brojke koje rastu iz godine u godinu svakako su pridonijele i smanjenju nezaposlenosti u županiji. Tako su podaci o porastu gospodarstva u 2018. godini najvećim dijelom dvocifreni, od broja poduzetnika koji je porastao za 14%, broja tvrtki koje posluju s dobiti za 12%, a imamo i jedan od najvećih porasta zaposlenih u gospodarstvu preko 6,6%. Ukupni prihodi gospodarstvenika rasli su za 11%, dobit gospodarstva za 10%, a broj investitora za 21%. Posebno treba naglasiti kako su u investicije u dugotrajnu imovinu rasle za čak 2,3 puta i to s 178 milijuna kuna u 2017. na 410 milijuna kuna u 2018. godini. I možda najvažnije, preko 14% porast je isplaćenih plaća. To je jedan od najvećih porasta u Republici Hrvatskoj. Tako je gospodarstvo, u što uključujemo i obrtništvo gotovo po svim pokazateljima bilo među prvih pet županija u Hrvatskoj po trendu rasta. Samim time to je onda dovelo do toga da kao županija imamo smanjenje broja nezaposlenih i, što je još važnije, da imamo jedno od najvećih povećanja broja zaposlenih u gospodarstvu. To znači gotovo 1000 novozaposlenih u gospodarstvu. I Bjelovarsko-bilogorska županija vlastitim mjerama potiče razvoj gospodarstva i obrtništva. Nerijetko smo posljednjih godina išli u ciljane izmjene prostornog plana županije vezane uz investicije naših poduzetnika. Primjerice, mi smo prostornim planom povećali maksimalnu snagu  bioplinskih postrojenja s  jednog megabajta na dvadeset megabajta. Tu smo napravili dobar posao i otvorili mogućnost da investitori dođu u našu županiju i oni su to i iskoristili, odnosno potencijal koji nudi zelena energija. Ovog trenutka smo lideri u tom segmentu. Sve to pokazuje da smo na pravom putu da se vratimo tamo gdje pripadamo, a to je u sredinu ljestvice hrvatskih županija. Naravno, tome pridonosi i ukupnost korištenja europskih sredstava. Mi smo prije koju godinu bili zadnji u Hrvatskoj po povlačenju sredstava, a sada s ugovorenih gotovo 700 milijuna kuna projekata koji su vezani uz županijsko školstvo, zdravstvo, ali i niz drugih programa na koje smo se javili, možemo reći da smo iskoristili šanse koje su bile pred nama- komentira Bjelovarsko-bilogorski župan Damir Bajs.

    

Vukovarsko-srijemska županija: Poticaji za poduzetnike i poticajne mjere za ulagače

Vukovarsko-srijemska županija imala je 20,66 posto manje nezaposlenih osoba u odnosu na lanjski rujan. Ta je Županija inače i među prvih pet županija, gledaju li se podaci o povećanju broja zaposlenih i to na godišnjoj razini, ali i u odnosu na tri godine prije. Što upućuje na to da, bez obzira na iseljavanje, velik broj nezaposlenih ipak nalazi posao unutar Županije, gdje se raznim mjerama potiču poduzetnici te se otvaraju radna mjesta.

- U 2019. godini objavili smo Program za poticanje poduzetništva i za provedbu tog programa osigurana su sredstva u iznosu od 900.000 kuna. Program je podijeljen u 5 grupa - Potpore za razvoj i unaprjeđenje poslovanja, Potpore za razvoj i primjenu inovacija i novih proizvoda, Potpore za savjetovanje, informiranje i obrazovne aktivnosti, Potpore za organiziranje i sudjelovanje na manifestacijama, sajmovima i konferencijama te Potpore za osnivanje i rad klastera – kažu u Županiji.

Osim toga, poduzetnicima se subvencioniraju kamate na kredite, te provode poticajne mjere za ulagače.

-Prije svega tu je riječ o Zakonu o porezu na dobit kojim porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području Grada Vukovara s više od 5 zaposlenika čije je prebivalište na potpomognutom području  JLS razvrstanih u I. skupinu prema stupnju razvijenosti, odnosno Grada Vukovara ne plaćaju porez na dobit. Također poslodavcima u Gradu Vukovaru refundiraju  se doprinosi za zdravstveno i mirovinsko osiguranje u 50% iznosu po podnesenom zahtjevu – komentiraju u Županiji.

U Vukovarsko-srijemskoj županiji trenutno je naglasak stavljen na 10 poduzetničkih zona sa spremnom infrastrukturom za potencijalne investitore, a odnose se uglavnom na proizvodne i uslužne djelatnosti. Potencijalnim investitorima se nudi i oslobađanje od plaćanja komunalnog doprinosa i dijela komunalne naknade, sufinanciraju se administrativni troškovi otvaranja poduzeća, sufinanciraju se kamate na kredite.

S padom nezaposlenih od 17,13 posto četvrta je po padu nezaposlenih osoba u odnosu na prošlogodišnji rujan Koprivničko-križevačka županija, a koja je ujedno prva po padu nezaposlenih u odnosu na rujan 2016. godine. Nakon nje slijedi Varaždinska županija, koja je u odnosu na prošlogodišnji rujan, ove godine u rujnu imala 15,87 posto manje nezaposlenih osoba prijavljenih na burzi.

  

Nakon Koprivničko-križevačke županije, najveći pad nezaposlenih u posljednje tri godine, imala je Karlovačka županija, a potom s padom nezaposlenih od 50,44 posto tj. za oko dvije tisuće osoba, Međimurska županija. I ta je Županija, poput Vukovarsko-srijemske, uz pad nezaposlenosti, u poretku prvih pet kada se gleda povećanje zaposlenosti, štoviše prva na godišnjoj razini, što isto govori o uravnoteženosti razvoja gospodarstva i otvaranju radnih mjesta gdje nezaposleni pronalaze posao.

Međimurska županija: Sufinanciranje kamata i ulaganja, turističkih projekata...

- Međimurska županija u suradnji s lokalnom samoupravom, razvojnim agencijama, tehnološkim parkom, komorama, obrazovnim sektorom intenzivno radi na programima i projektima potpore gospodarstvu i ta sinergija daje rezultate.  Iz proračuna Međimurske županije intenzivno se izdvajaju sredstva u razvoj i unapređenje poduzetništva, posredno time utječe se  i na povećanje zaposlenosti. Sredstva koja su poduzetnicima dostupna u posljednjim godinama su: sufinanciranja kamata za kredite, sufinanciranje izrade natječajne dokumentacije, sufinanciranje u ulaganja u osnovnu imovinu, te ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije, informiranja i savjetovanja o dostupnim instrumentima financiranja, inkubaciji poduzetnika početnika, sufinanciranje turističkih projekata s ciljem unapređenja i razvoja turizma, provođenje programa potpora za samozapošljavanje, potpore i pomoći poljoprivrednim proizvođačima itd -  kaže župan Međimurske županije Matija Posavec.

Dulji niz godina provodi se stipendiranje učenika u deficitarnim zanimanjima, a svakako valja istaknuti i projekt „Razvojno – edukacijski centar za metalsku industriju – Metalska jezgra“ s kojim se oformila  javna istraživačka ustanova u vlasništvu Međimurske županije u kojoj će istraživači i znanstvenici provoditi istraživačko razvojne projekte u suradnji s poduzećima iz Međimurja i SZ Hrvatske. Međimursko veleučilište provodi projekt „Centar održivog razvoja“, te je u pripremi projekt osnivanja i djelovanju Centra kompetentnosti u strukovnom obrazovanju u obrazovnom sektoru strojarstva.

Bjelovarsko-bilogorska županija također je u poretku prvih pet po padu nezaposlenosti u odnosu na rujan 2016. godine, a peta je Varaždinska županija. (Lidija Kiseljak)