Novosti / Hrvatska zajednica županija

  • EU projekti: istaknuta važnost definiranja pravila za izbjegavanje pogrešaka

EU projekti: istaknuta važnost definiranja pravila za izbjegavanje pogrešaka

Do sada su među najuspješnijima u povlačenju europskog novca bili projekti vodne infrastrukture. No, zbog velike vrijednosti tih projekata, potencijalne penalizacije u slučaju nepravilnosti u kasnijim fazama dosežu desetine milijuna kuna godišnje.

Do problema dolazi jer penalizacije padaju na teret javnih isporučitelja vodnih usluga koji za to nemaju budžet čime u pitanje dolaze realizacije započetih projekata, ali i pripreme novih investicija. Budući da se greške događaju, a europski prosjek uskrata kreće se od 5 do 7 posto vrijednosti projekata, Hrvatska zajednica županija predlaže definiranje jedinstvenih pravila i postupaka stručnih nadležnih tijela da se (nenamjerne) greške svedu na najmanju moguću mjeru. U slučaju da se ipak dogode, pokrivale bi se iz državnog fonda.

„Fond je zadnji u lancu. Osnova našeg prijedloga je da se poduzmu svi koraci da se spriječe penalizacije koliko je najviše moguće“, istaknuo je predsjednik Hrvatske zajednice županija Goran Pauk.

Župani predlažu da se definiraju i usklade pravila po kojima će se provoditi projekti, odrede nadležna tijela koja će u zadanom roku dati obvezujuće mišljenje o pravilnosti dokumentacije, te da se u pripremu i provedbu aktivno i odgovorno uključe stručne službe u lancu iznad javnog naručitelja.

„Naši prijedlozi idu u smjeru da nitko ne bježi od svoje odgovornosti nego da svi stoje iza jednog usklađenog stava, a ne da nositelj projekta snosi sve rizike“, kaže Pauk.

Uobičajena europska praksa uskrate sredstava, pod uvjetom da one nisu posljedica namjernog iskrivljenog postupanja već nesigurnosti ili neupućenosti u tijek postupka ili provedbe natječaja, je da se ona isplaćuju iz javnih izvora.

„Čak i u najboljem slučaju pogreške se događaju, pokazuje to i europska praksa, zato i želimo spriječiti boljom suradnjom svih nadležnih. Državi je u interesu pomoći realizaciji tih projekata jer će to u konačnici generirati 25 posto PDV-a koji će ići u državni proračun.“, istaknuo je Pauk.

Prema europskim pravilima, financijske korekcije utvrđuju se od 5 posto do 100 posto ugovorenog iznosa projekta, a nepravilnosti se utvrđuju u pojedinim kasnim fazama realizacije. Primjerice, korekcija se može utvrditi i pet godina nakon završetka projekta i završnog plaćanja, a kontrolu provodi Ministarstvo regionalnog razvoja, ARPA, Ministarstvo financija, Europska komisija i Europski ured za sprečavanje prijevara (OLAF).

Iskustvo na terenu, pokazalo je da takav tip penalizacije u praksi znači blokade realizacije započetih projekata, financijske blokade komunalnih tvrtki, do odbijanja pripreme novih projekata zbog straha da će se sredstava uskratiti jednom u budućnosti.

Izvor: Večernji list