Hrvatska zajednica županija pokrenula je prije tri godine inicijativu za okupljanje žena u lokalnoj i regionalnoj politici kako bi dužnosnice dobile priliku za umrežavanje i razmjenu iskustava. Ovakve platforme temelj su promjena po pitanju ravnopravnog položaja i aktivacije žena, a te promjene moraju doći upravo iz prve razine vlasti – jedinica lokalne i regionalne samouprave
Žene su još uvijek podzastupljene na vodećim pozicijama diljem svijeta. Prema UN-ovom izvješću Women in Politics za 2019. godinu, Hrvatska se nalazi na dalekom 98. mjestu u svijetu po broju žena u Saboru sa samo 20.5 posto, odnosno 31 žena u odnosu na 151 muškarca. Što se tiče broja ministrica, Hrvatska se prema UN-ovim podacima nalazi na 64. mjestu s 25 posto žena, odnosno njih 5 u odnosu na 20 muškaraca. Podzastupljenost žena u politici jedna je od dimenzija rodne neravnopravnosti, protiv koje se Hrvatska zajednica županija kontinuirano bori. Zato smo ove godine u suradnji sa ženama aktivnima u politici napravili intervjue o položaju žena u politici u Hrvatskoj, koje prenosimo u cijelosti.
Sandra Ćakić Kuhar, zamjenica župana Istarske županije: "Odgovarajuća zastupljenost žena u politici rezultira većom uspješnošću organizacije i zajednice"
Podzastupljenost žena u politici jedna je od dimenzija rodne neravnopravnosti, a da je rodna ravnopravnost temeljno pravo, jedna od najvećih vrednota i preduvjet za postizanje ciljeva u svrhu razvoja, zapošljavanja i društvene solidarnosti smatra Sandra Ćakić Kuhar, zamjenica župana Istarske županije. Komentirala je stanje u Hrvatskoj u odnosu na Europsku uniju:
„Mislim da je bitna razlika između Hrvatske i zemalja EU u percepciji i značenju pitanja rodne ravnopravnosti i zastupljenosti žena u politici. Podzastupljenost žena u politici EU je shvatila kao problem i smatra da je takva situacija neprihvatljiva. Dakle, rodna neravnopravnost se u EU smatra važnom političkom temom i simptomom krize demokracije. Zato EU kontinuirano promiče rodno osviještene politike i uspostavlja mehanizme za postizanje rodne ravnopravnosti primjenom obveznih pozitivnih mjera radi povećanja sudjelovanja žena. U EU se ova tema kontinuirano otvara, a posljednji je primjer s početka 2020. godine osnivanje Simone-Veil Pakta u EU parlamentu, čime se potiču države članice da usvoje najprogresivnije mjere u području zaštite žena i ženskih prava.
Nažalost, ovo pitanje u Hrvatskoj, osim prigodno, uglavnom ne dolazi na dnevni red u javnim raspravama. Općenito, po pitanju rodne ravnopravnosti u Hrvatskoj se, za razliku od EU, umjesto brige o obiteljskoj politici, mjerama za poboljšanje ekonomskog položaja žena i obitelji, vladajuće društvene elite okreću radikalnim, nazadnim stavovima te se vode ideološke bitke iz prošlosti. Nepostojanje sustavno uvedenog kvalitetnog građanskog odgoja (koji se za sada provodi eksperimentalno, uglavnom na inicijativu regionalne samouprave) a čiji je važan dio i tema rodne ravnopravnosti uz poruke da djevojčice i dječaci imaju jednaka prava i obaveze također bitno razlikuje Hrvatsku od ostatka razvijene Europe. Žene političarke u Hrvatskoj u tom smislu imaju bitno različitu startnu poziciju i moraju prolaziti puno teži put u stvaranju društvene klime koja pozitivno vrednuje angažman žena u politici.
Mada je ravnopravnost spolova jedna od temeljnih vrednota ustavnog poretka RH, u društvu jačaju konzervativne tendencije koje promiču marginalne skupine, a koje svojim djelovanjem nastoje urušavati i ograničavati ljudska i reproduktivna prava žena. Poštovanje ljudskih i reproduktivnih prava žena važna je polazišna točka za razumijevanje i jačanje položaja žena u politici.
Mislim da je pitanje pozicije žena u politici puno šire od pitanja ravnoteže obiteljskog i poslovnog života žena. Potreba za postizanjem ravnoteže privatnog i poslovnog života žena samo je jedna od dimenzija rodne neravnopravnosti. Uspostava ove ravnoteže kod žena preduvjet je za uspješno bavljenje žena politikom, ali automatski ne rješava pitanje podzastupljenost žena na pozicijama moći u politici, ali i u gospodarstvu i svim ostalim sferama javnog djelovanja.“
Pritisak uspostavljanja ravnoteže između poslovne i privatne sfere uglavnom se nameće ženama. Zamjenica župana Istarske županije, Sandra Ćakić Kuhar smatra da je tome tako zbog još uvijek prisutnog patrijarhalnog obrasca prema kojemu je briga o kućanstvu ženska obaveza:
„Mislim da je pritisak stvaranja ravnoteže između poslovnog i privatnog života uglavnom na ženama jer je još uvijek prisutna neravnomjerna raspodjela obiteljskih obaveza i patrijarhalan obrazac dominantno ženske brige o ovisnim članovima obitelji, bilo da se radi o starijim osobama ili o djeci. Raspodjelu obiteljskih obaveza u hrvatskom društvu zorno prikazuju i recentne izjave nekih hrvatskih ministara koji javno izjavljuju da su za odvajanje otpada u njihovom kućanstvu zadužene njihove supruge. Nažalost, takvi stavovi još uvijek ne nailaze na opće zgražanje javnosti.
Uz mijenjanje rodnih stereotipa, za koje su istraživanja pokazala da su čvrsto ukorijenjena već kod desetogodišnjaka, važno je osiguravanje javnih servisa za brigu o djeci i starijima kako bi žene izborile potrebno slobodno vrijeme za javno djelovanje. Upravo u tom dijelu vidim značajnu ulogu žena političarki.“
Podzastupljenost žena na rukovodećim pozicijama utječe na politiku i društvo općenito, a upravo je položaj žena u društvu među najvažnijim pokazateljima razvijenosti jednog društva. O tome najbolje govore primjeri skandinavskih zemalja s najvećim udjelom žena u parlamentima ali i izuzetnom kvalitetom života, smatra Ćakić Kuhar:
„U istraživanjima je dokazano da odgovarajuća zastupljenost žena rezultira većom uspješnošću organizacije i zajednice, procesi su demokratičniji uz izraženiji timski rad. Ogroman resurs i potencijal svakog društva su njegovi ljudi. Društvo se ne bi trebalo olako odreći potencijala i kvalifikacija za razvoj koje posjeduju žene koje čine 51% populacije. Ova znanja i potencijali bitni su za razvoj društva kao i za stvaranje drugačije i potpunije perspektive tog razvoja. Primjerice, izuzetno aktualnu temu klimatskih promjena žene svrstavaju visoko na listu prioriteta. Pitanje održivog razvoja postaje sve važnije, a to znači da u društvu treba postojati ravnoteža između gospodarskog razvitka, društvene pravde u koju spada i rodna ravnopravnost i zaštita prirode i prirodnih resursa.
U Hrvatskoj postoji izrazita podzastupljenost žena na najvišim rukovodećim pozicijama, bilo da se radi o politici ili gospodarstvu, usprkos činjenici da su žene uspješnije u obrazovanju te ima više visokoobrazovanih žena nego muškaraca.
Promjena i značajni utjecaj očekuje se u situaciji kad žene čine jednu trećinu u tijelima u kojima se odlučuje i na rukovodećim pozicijama. Ženske kvote su sredstvo za dostizanje ovog cilja, one nisu cilj za sebe već velika pomoć ženama, mada sam od većeg broja uspješnih žena čula da se osjećaju podcijenjeno kad na određeno mjesto dospiju kao dio „ženske kvote“, čime drže da je obezvrijeđen njihov dosadašnji rad i trud. Razumijevanje pitanja kvota zadatak je političarki.
Nažalost, sankcije za nepridržavanje ove zakonske obveze su izostale, ali upravo je 2020. godina ona od koje bi, prema svim tumačenjima, ove zakonske odredbe trebale stupiti na punu snagu.“
Naposljetku, mladim ženama zainteresiranima za politiku poručila je kako su promjene moguće i da ih i one same mogu doživjeti. Iako se put ponekad čini dug i frustrirajući, promjene se grade malim i čvrstim koracima, upornim i ustrajnim radom:
„Poručila bih im da ne odustaju, da na dnevni red stavljaju teme koje su važne za njihovu zajednicu, one o kojima društvo još uvijek ne želi raspravljati. Na njima je odgovornost osvještavanja položaja žena u politici i općenito u društvu jer moraju biti svjesne da privilegije funkcioniraju na način da su nevidljive onima koji ih imaju.“
Martina Furdek Hajdin, zamjenica župana koja obnaša dužnost župana Karlovačke županije: "Održivost i politike i društva općenito zasnivaju se na brojnim kompromisima i ravnoteži svega što ih čini"
1. S kakvim se izazovima političarke susreću u Hrvatskoj, a s kojima se možda ne bi susretale u drugim zemljama Europske Unije?
S obzirom da radim i živim u RH, ne mogu sa sigurnošću komentirati položaj političarki u drugim zemljama EU, a isto tako i sama ne sudjelujem u aktivnoj politici, ali kao zamjenica župana naravno da sam u doticaju sa sferom politike. Osobno, smatram da je posljednjih godina položaj žena u politici sve bolji, što se može vidjeti i u aktualnoj politici. Žene zauzimaju visoke funkcije na rukovodećim pozicijama, od ministarstava, državnih tajnica i sl. Tome je svakako pridonijelo veće učešće žena u politici, odnosno predstavničkim tijelima koje su direktno utjecale i na ostale žene da se počnu baviti politikom.
2. Smatrate li da se pozicija žena u politici poboljšava u odnosu na protekle godine ili je sve teže pronaći ravnotežu poslovnog i privatnog života?
Osobno nisam osjetila diskriminaciju u radu sa svojim muškim kolegama i svakodnevnoj komunikaciji. Pogledajte samo pozitivan primjer naše Karlovačke županije gdje su na rukovodećim mjestima uz župana, dvije žene, od 8 upravnih odjela na čelu njih 7 su upravo žene. To samo govori u prilog da svaka žena, ukoliko to zaista hoće, može kao i njezini muški kolege pronaći ravnotežu između poslovnog i privatnog života. To su dvije svakako spojive pozicije, a s druge strane svi smo mi individue te svatko ima svoje prioritete u životu koje stavlja na prvo mjesto. Kako god bilo, mislim da se žene mogu istovremeno uspješno baviti politikom, a pritom biti i odlične majke i supruge.
3. Zašto se samo ženama nameće pritisak stvaranja poslovnog i privatnog balansa?
Ne bih rekla da se ženama nameće taj pritisak već prije smatram da si mi žene same stvaramo situaciju u kojoj želimo odvojiti ili bolje rečeno imati pod kontrolom i poslovno i privatno, što nije loše. Davno su prošla vremena u kojima smo morale birati hoćemo li jedno ili drugo. Naravno da ima primjera diskriminacije, ali to možemo naći na obje strane.
4. Kako podzastupljenost žena na rukovodećim pozicijama utječe na politiku i društvo općenito?
Održivost i politike i društva općenito zasnivaju se na brojnim kompromisima i ravnoteži svega što ih čini. Davno je već napisano da je ˝politika umijeće mogućega˝ stoga uključivanje i sukreiranje žena smatram afirmativnim. Vremena se mijenjaju, a kao što sam već ranije navela, radim godina u institucijama, do 2017. u Gradu Karlovcu, a sada u Županiji gdje podzastupljenost žena na rukovodećim mjestima i nije pravilo. Ovaj stav iščitava se u participaciji žena iz RH u tijelima EU na vrlo važnim i odgovornim funkcijama, a također i na nacionalnoj razini.
5. Koji biste savjet dali mladim ženama zainteresiranima za politiku?
Nema tu prevelike mudrosti niti je politika drugačija od bilo kojeg drugog zanimanja. Kao što sam već napomenula, osobno sebe ne smatram političarkom, ali sam svjesna da moja pozicija usko graniči sa tom sferom. Kao i svemu ostalome u životu pa tako i politici treba pristupiti mudro i odgovorno. Svim mladima, ne isključivo ženama, poručila bih da ukoliko to zaista žele, u politiku uđu spremni na rad, ponekad odricanje, a isto tako da budu spremni da neće uvijek sve biti idealno. Naravno, to ih ne treba obeshrabriti jer svi se mi svakodnevno suočavamo s brojnim izazovima, iz kojih možemo izvući dobre pouke ako ih ne ignoriramo. Politici su potrebna nova, mlada lica i zato podržavam svaku odluku onih koje se žele uključiti u aktivno bavljenje istom.
Vesna Hajsan - Dolinar, zamjenica župana Karlovačke županije: Politička participacija žena stagnira usprkos zakonskim rješenjima
„Danas se žene svakodnevno suočavaju s temeljnim problemima rodne nejednakosti i seksizma, unutarstranački izborni proces često je demokratski deficitaran“ smatra zamjenica župana Karlovačke županije dr. sc. Vesna Hajsan - Dolinar. Žene se suočavaju s većim preprekama i očekivanjima od muškaraca, a postoje i ograničenja u mentorskim programima i radionicama. Javlja se diskriminacija na temelju spola, što prema Zakonu o ravnopravnosti spolova označava svaku razliku, isključenje ili ograničenje učinjeno na osnovi spola kojemu je posljedica ili svrha ugrožavanje ili onemogućavanje priznanja, uživanja ili korištenja ljudskih prava i osnovnih sloboda u političkom ili drugom području na osnovi ravnopravnosti muškaraca i žena. Stranke liberalnog i socijaldemokratskog profila već desetljećima promiču žensku politiku, no ipak su žene na najvišim političkim pozicijama u društvu rijetkost, komentirala je Hajsan-Dolinar.
Na pitanje poboljšava li se pozicija žena u politici u odnosu na protekle godine, odgovorila je kako vezujući se za statistička istraživanja, posljednjih par godina politička participacija žena stagnira usprkos zakonskim rješenjima koja su imala za cilj unaprijediti broj žena koje sudjeluju u procesima odlučivanja na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini te da Hrvatska daleko zaostaje za europskim i globalnim trendovima glede ravnopravnosti i zastupljenosti žena u političkom životu
Podzastupljenost žena na rukovodećim pozicijama utječe na politiku i društvo općenito i odražava loše upravljanje ljudskim potencijalima unutar društva odnosno ukazuje na društvenu i ekonomsku štetnost odluka tijela u kojima postoji značajan jedan spol. Snažna je vertikalna segregacija na tržištu rada odnosno prisutnost tzv. staklenog stropa za žene koje svoju karijeru žele graditi na višim rukovodećim pozicijama.
Savjet koji je dala mladim ženama zainteresiranima za politiku je: „Nakon pronalaska strasti potrebno ju je odlučiti slijediti korak po korak u izgrađenoj mreži podrške unutar i izvan tijela. Da bi uspjele, potrebno je biti uporan. Uz prihvaćanje kritike i prepreke, vjerovati u sebe i svoj rad, organizirati se, nastaviti učiti i razvijati svoje vještine radi ostvarenja dugoročnih zacrtanih ciljeva i svojih snova.“
Sandra Herman, državna tajnica u Ministarstvu turizma i sporta: Svijet danas, ali i u povijesti mijenjalo je puno mladih žena
1. S kakvim se izazovima političarke susreću u Hrvatskoj, a s kojima se možda ne bi susretale u drugim zemljama Europske Unije?
Ženska borba za političku moć uvijek je bila zahtjevna i seže daleko u povijest. Kamen temeljac te borbe čini pravo glasa, koje kroz povijest ljudskog društva ženama često nije bilo dostupno. Sufražistički pokreti diljem svijeta izborili su se za osnovno pravo žena, bez kojeg demokratsko društvo nije moguće. Namjerno spominjem povijesni kontekst, budući da je borba za pravo glasa žena krenula upravo u Velikoj Britaniji. Prve su ga izborile Finkinje 1906. godine, a na našim prostorima 1945. godine. Danas su žene u svega oko 25% članice nacionalnih parlamenata. Kod nas je taj postotak još niži (19%), a svega je 10 žena na čelu država. Zaključila bih, da se očito, bez obzira gdje živjele, i dalje moramo boriti za veću participaciju u politici na svim razinama.
2. Smatrate li da se pozicija žena u politici poboljšava u odnosu na protekle godine ili je sve teže pronaći ravnotežu poslovnog i privatnog života?
Mišljenja sam da je ovo pitanje od iznimnog značaja za sve žene, a ne samo nas koje se bavimo politikom, a usuđujem se reći i za muškarce. S obzirom na vrijeme i okolnosti u kojima živimo sve je teže uspostaviti ravnotežu između poslovnog i privatnog života. Veseli me činjenica da je Vijeće EU prošle godine uspostavilo nova pravila, tj. 13. lipnja 2019. donijelo direktivu o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi čiji je temeljni cilj povećati sudjelovanje žena na tržištu rada, povećati opseg uzimanja godišnjeg dopusta za obitelj i fleksibilnih radnih uvjeta među muškarcima, pružiti mogućnosti da se radnicima i radnicama odobri dopust u svrhu skrbi za članove obitelji kojima je potrebna potpora. Kako i direktiva nalaže, nadam se da ćemo i prije propisanog roka 2.kolovoza 2022. ta pravila ne samo unijeti u naše zakonodavstvo već ih i dosljedno primjenjivati.
3. Zašto se samo ženama nameće pritisak stvaranja poslovnog i privatnog balansa?
Ne bih rekla da se nameće. Ženama zapravo nikada nije bilo lako upravljati uspješnom profesionalnom karijerom i pritom se posvetiti obiteljskom životu koliko bi to željele. Osobno me,kao i svaku ženu zna mučiti svojevrsni osjećaj krivnje što nisam u mogućnosti odvojiti dovoljno vremena za svoju obitelj. To je 21. stoljeće i žene sa svih područja djelovanja u društvu nastoje imati sve – sretnu obitelj, uspješnu karijeru i vremena za sebe – a to nije lako postići.
4. Kako podzastupljenost žena na rukovodećim pozicijama utječe na politiku i društvo općenito?
Smatram da podzastupljenost žena ne samo na rukovodećim pozicijama, već i u društvenim odnosima raspodjele društvenih prilika i koristi, predstavlja jedan od najvažnijih indikatora postojanja prikrivene spolne diskriminacije. Podzastupljenost žena u tijelima odlučivanja odražava loše upravljanje ljudskim potencijalima unutar društva, odnosno ukazuje na društvenu i ekonomsku štetnost odluka tijela u kojima postoji značajna nadzastupljenost jednog spola. Premalo se vodi računa da žene u Republici Hrvatskoj predstavljaju većinu visoko obrazovanog stanovništva. Podzastupljenost žena u tijelima koje donose važne društvene odluke je činjenica, stoga se stječe dojam da se društvo u kojemu živimo i radimo svjesno odriče znanja, talenta i iskustva svoga, u obrazovnom smislu najuspješnijeg dijela, iako je u njihovo obrazovanje i stručno osposobljavanje investiralo značajna sredstva.
Smatram da bi se uravnoteživanjem zastupljenosti žena i muškaraca osiguralo bolje razumijevanje i međusobno poštovanje, nadišle ustaljene predrasude i stereotipovi, unaprijedila sposobnost nadležnih tijela odlučivanja na prisutnost i učinke prikrivenog diskriminatornog postupanja i strukturalnih prepreka stvarnoj jednakosti žena, ali i povećala društvena korist koja proizlazi iz bogatstva, raznolikosti stajališta i iskustava od značaja za razumijevanje i rješavanje problema važnih za uspješno funkcioniranje društva i države u cjelini.
5. Koji biste savjet dali mladim ženama zainteresiranima za politiku?
Participacija mladih žena još je uvijek opterećena problemima poput podzastupljenosti i neravnopravnog tretmana u procesima i tijelima odlučivanja. Analize općenite participacije mladih u nacionalnim i lokalnim tijelima vlasti u RH pokazuju da je ona ispodprosječna i nažalost daleko od toga da bi mladi, makar u kvantitativnom smislu, mogli biti respektabilna politička grupacija.
Svijet danas, ali i u povijesti mijenjalo je puno mladih žena! Nije lako, ali je moguće. Savjetovala bi im da se prije svega odluče, potom međusobno povežu i uvjerena sam da svojim angažmanom i djelovanjem mogu utjecati na društvene promjene u svojoj sredini, ali i čitavom društvu. Za kraj, citirala bih jednu od mladih žena koja može biti inspiracija svima nama, da koliko god teško bilo, mi žene, naročito one mlade mogu mijenjati svijet na bolje, Malalu Yousafza: „Kada čitav svijet šuti, čak je i jedan glas moćan!“
Žaklina Marević, zamjenica župana Dubrovačko-neretvanske županije: Još uvijek se osjeti nedostatak žena u politici, te samim time i neadekvatna zastupljenost i „osamljenost“ na pojedinim političkim događanjima
1. S kakvim se izazovima političarke susreću u Hrvatskoj, a s kojima se možda ne bi susretale u drugim zemljama Europske Unije?
Još uvijek se osjeti nedostatak žena u politici, te samim time i neadekvatna zastupljenost i „osamljenost“ na pojedinim političkim događanjima. Sustavna briga o poziciji političarki u svim segmentima, možda bi dovela i do većeg broja žena u politici. Danas smo svjedoci činjenice da postoje kvote žena na izbornim listama, ali pitanje je koliko one budu ispunjene. Nažalost, u pojedinim primjerima bez obzira na stranački predznak čak nije niti stvar volje vodstva stranke nego jednostavno nemogućnosti jer ne bude žena zainteresiranih za bavljenje tim prvenstveno časnim poslom.
U Finskoj primjerice, praktično cijelu Vladu, odnosno najvažnije resore sačinjavaju mlade žene. To je jedan progresivan i pozitivan primjer, iako smatram da uz elan mladosti na tako važnim pozicijama mora postojati i iskustva.
2. Smatrate li da se pozicija žena u politici poboljšava u odnosu na protekle godine ili je sve teže pronaći ravnotežu poslovnog i privatnog života?
Čini mi se da je broj žena dugi niz godina jednak, možda uz vrlo mala odstupanja, no svakako je jedan od razloga nedovoljnog broja žena u politici teža uspostava ravnoteže između privatnog i poslovnog. Hrvatska je većinom tradicionalna sredina i sukladno tome žene su dobrim dijelom preuzele i četiri, a ne samo tri kantuna kuće. U takvim okolnostima teško je pronaći vremena za otisnuti se u političke vode, ali nije nemoguće. Osobno smatram kako se to može uskladiti i vjerujem da svojim primjerom to pokazujem. Moja djeca su sada odrasla i na fakultetima, ali nisam ni ja u politici od jučer. Obitelj mi je naravno na prvom mjestu i ona je vrlo važna i za moje političko djelovanje. Da nemam njihovu potporu, kako bih se bavila poslom zamjenice župana čiji je primarni cilj utjecati na živote velikog broja ljudi?
3. Zašto se samo ženama nameće pritisak stvaranja poslovnog i privatnog balansa?
Upravo stoga što žena brinući o obitelji teško može pojednostaviti pristup poslovnom i privatnom, osim ukoliko nije slobodna i bez obiteljskih obveza. No kako sam rekla to nije nemoguće uz potporu vaših bližnjih. Moram istaknuti i kako u današnje vrijeme mladi muškarci preuzimaju poslove koji su dugo smatrani 'tradicionalno ženskim', barem što se tiče vlastitih kućanstava. Mislim da će se u dogledno vrijeme stvari mijenjati na bolje.
4. Kako podzastupljenost žena na rukovodećim pozicijama utječe na politiku i društvo općenito?
Smatram da bi veći broj žena na rukovodećim pozicijama jačao sustav, jer žene gledaju s jačim osjećajem na cjelokupno društvo. Uzmite za primjer jedan razgovor za posao. U našem društvu sve više jača svijest o tome što su prikladna, a što potpuno neprihvatljiva pitanja poput ''Razmišljate li o obitelji?'' i slično. Iako muškarac danas neće dobiti takvo pitanje, sve manje je takvih sramotnih primjera jer smo mi same ojačale i poslale snažnu poruku što je ispravno, a što ne! Žene na rukovodećim mjestima zorno pokazuju da je privatni i profesionalni život itekako moguć, a nije zanemariva činjenica da muški i ženski mozak, tako reći ne razmišljaju isto. Perspektiva rješavanja nekog problema sa ženskog pogleda često bude nešto što jednom muškarcu ne bi nikada palo na pamet.
5. Koji biste savjet dali mladim ženama zainteresiranima za politiku?
Žena u politici je borac! Ukoliko se odlučuju za taj korak moraju biti čvrste i imati veliku i bezuvjetnu potporu obitelji, jer jedino tako mogu ići naprijed i djelovati kvalitetno na svom političkom putu. Moraju biti svjesne da ulaze u jedan, uvjetno rečeno, muški klub i da će se morati nametnuti kako bi pokazale svoje kvalitete. To je teži put, ali kada jednom to naprave nitko im ne može osporiti njihove uspjehe.
Jasna Petek, zamjenica župana Krapinsko-zagorske županije: Inspirativne ženske priče ženama su najbolja motivacija
1. S kakvim se izazovima političarke susreću u Hrvatskoj, a s kojima se možda ne bi susretale u drugim zemljama Europske Unije?
Činjenica da u parlamentima europskih zemalja i u EU parlamentu konstantno raste broj žena, a u Hrvatskoj, od 2003, konstantno pada, govori da Hrvatska ima ozbiljan problem sa zastupljenošću žena u politici.
Nekoliko je glavnih razloga za to- jedan od ključnih je zasigurno činjenica da smo još uvijek zarobljeni u tradicionalnim, konzervativnim, patrijarhalnim stavovima koji ne ohrabruju žene. Drugi vrlo važan razlog leži u činjenici da svaki rukovodeći položaj, pa onda i položaj u politici ili samo bavljenje politikom iziskuje veliki angažman uz koji bi žena trebala imati puno veći suport obitelji, ali i zajednice koji podrazumijeva fleksibilno radno vrijeme, cjelodnevni rad dječjih vrtića…što još uvijek u Hrvatskoj nije slučaj.
Društveno odgovorne tvrtke i društva te pretpostavke su davno riješile i omogućile ženama da se odlučnije i spremnije bave politikom.
2. Smatrate li da se pozicija žena u politici poboljšava u odnosu na protekle godine ili je sve teže pronaći ravnotežu poslovnog i privatnog života?
Ne mogu reći da se pozicija žena u politici poboljšava u trenutku kad još uvijek imamo u Saboru malo žena, 19%, kad je taj postotak manji nego prije pet godina (25,8%), kada nemamo ni jednu županicu, kada od 21 ministarstva, samo 4 (19%) vode žene, to nije poboljšanje pozicije žena u politici, već nazadovanje! Hrvatska se, u kontekstu zastupljenosti žena u politici, opasno kreće unatrag. Nije tu samo problem u pronalasku ravnoteže poslovnog i privatnog života, problem je daleko složeniji.
3. Zašto se samo ženama nameće pritisak stvaranja poslovnog i privatnog balansa?
Jako me smeta uopće što o tome moramo razgovarati, pisati, raspravljati…Bilo bi posve normalno i prirodno da se i privatni i poslovni život, obaveze podjednako dijele između muškaraca i žena, između partnera.
Zašto se samo ženama nameće pritisak stvaranja poslovnog i privatnog balansa? Zato što još uvijek mislimo i djelujemo u tradicionalnom patrijarhalnom društvu, u kojem još uvijek postoje muški i ženski poslovi, muška i ženska zanimanja.
Mislim da je jako teško naći ravnotežu između poslovnog i privatnog. Mlađe generacije, čini mi se, da su ipak u prednosti jer se danas kod mladih mijenja, sporo-ali se mijenja, stereotip po kojem je žena ta koja brine o djeci, ukućanima, obitelji…Očevi češće nego nekad koriste porodiljni, odlaze na roditeljske, kuhaju, brinu o obitelji… No, ta promjena ide presporo za žene!
4. Kako podzastupljenost žena na rukovodećim pozicijama utječe na politiku i društvo općenito?
Podzastupljenost žena u politici nije moguće izolirano gledati od općenito podzastupljenosti žena u društvu- na rukovodećim pozicijama. Radi se o opće društvenim stavovima i trendovima, o normama koje društvo i zajednica nameće. I oni se prelijevaju s jednog područja u drugo.
Ali, jako je važno stalno isticati dobre i uspješne primjere, uspješne žene, pokazati da se može, pokazati da to ženama pripada ako pokažu volju i znanje, da se to samo po sebi razumije i da to nije ništa posebno.
Inspirativne ženske priče ženama su najbolja motivacija!
5. Koji biste savjet dali mladim ženama zainteresiranima za politiku?
Politika je posao kao i svaki drugi, traži znanje, strast, ljubav, vrijeme…
Kako u politici, tako i u svakom drugom poslu, bit ćete odlične ako vjerujete u sebe. Nikako se ne prepustite prevelikoj dozi samokritičnosti jer vjerujte, druga (muška) strana, s tim nema problem.
