Novosti / Hrvatska zajednica županija

Ova panel rasprava održana je u sklopu Konferencije županija, u srijedu, 24. rujna u zagrebačkom Hotelu Antunović, Monika Udovičić, državna tajnica Ministarstva sporta i turizma, Nina Kukurin, pomoćnica pročelnice za pravne i druge stručne poslove Upravnog odjela za turizam Istarske županije, Ivo Klaić, pročelnik Upravnog odjela za poduzetništvo, turizam i more Dubrovačko-neretvanske županije i Andrija Matić, viši savjetnik -specijalist za poljoprivredu i ruralni razvoj Vukovarsko-srijemske županije. Raspravu je moderirala Vlatka Vučić Marasović.

Održivi turizam: od strategije do konkretnih pomaka

Državna tajnica u Ministarstvu turizma i sporta, Monika Udovičić, istaknula je da Hrvatska nije tek deklarativno odabrala put održivosti, već se već vide konkretni rezultati. Novi Zakon o turizmu zaustavio je nekontrolirani rast smještajnih kapaciteta, posebice u domaćinstvima, koji je u jednom trenutku rastao i do 40.000 kreveta godišnje. Uvođenjem kriterija prihvatnog kapaciteta, prostor se počeo štititi, a ne samo koristiti.

Udovičić podsjeća da održivost ne znači samo očuvanje okoliša, ona uključuje i društvene i ekonomske aspekte: brigu o radnicima, obrazovanju kadrova te održivu profitabilnost. Naglasila je i važnost širenja turističke aktivnosti izvan ljetnih mjeseci. "Sav rast koji želimo generirati mora se događati izvan srpnja i kolovoza i biti bolje raspoređen - i vremenski i geografski", rekla je Udovičić.

Pročelnik Upravnog odjela za poduzetništvo, turizam i more Dubrovačko-neretvanske županije, Ivo Klaić, istaknuo je da su županije, unatoč ograničenim ovlastima, ključne u upravljanju prostorom putem prostornog planiranja i destinacijskog menadžmenta. Posebno su izazovna urbana središta, gdje je teško jasno sagledati sve utjecaje turizma, ali pomaci su vidljivi. Navodi primjer disperzije turističkog pritiska s gradskih središta na ruralna područja, čime se postiže bolja ravnoteža i prostorna ravnomjernost: produljenje sezone, ali i veća uključenost lokalne zajednice. Klaić smatra da digitalni alati imaju ključnu ulogu, ne samo u promociji, već i u planiranju i upravljanju resursima u realnom vremenu.

Suradnja regija kao strateška nužnost

Iz slavonske perspektive, Andrija Matić, viši savjetnik za ruralni razvoj iz Vukovarsko-srijemske županije, naglašava da je međužupanijska suradnja nezaobilazna komponenta održivog razvoja, posebno kada je riječ o ruralnim krajevima.

Matić upozorava da razvoj ne može počivati samo na inicijativama odozgo, već da netko mora reći "mi želimo razvijati ovu strategiju", a zatim i uvjeriti ljude na terenu da se uključe. Digitalizaciju površina i procesa u poljoprivredi vidi kao jedini odgovorni put naprijed jer bez podataka nema upravljanja, već samo puko iskorištavanje.

Nina Kukurin, pomoćnica pročelnice za turizam Istarske županije, podsjetila je da je Istra još 2004. prva donijela svoj Master plan, koji je vrijedio punih osam godina. Danas, s iskustvom i novim zakonodavnim okvirom, županije definiraju svoje turističke strategije kroz analize, usporedbe i uključivanje svih ključnih dionika, od stručnjaka, preko lokalne samouprave do stanovništva.

Kukurin naglašava da turizam nije izoliran sustav, on potiče i druge sektore. U Istri je, primjerice, upravo turizam pomogao afirmaciji lokalnih proizvoda i očuvanju autohtonih sorti i pasmina.

"Poljoprivreda čuva prostor i koristi ga održivo, za razliku od mnogih drugih djelatnosti, te može biti kotač razvoja ako se pametno poveže s turizmom", smatra Kukurin.

Lokalno znanje za lokalne izazove

Udovičić je najavila i novi smjer u kojem se kreće Ministarstvo turizma i sporta - decentralizaciju. Više ovlasti prepušta se lokalnim turističkim zajednicama koje najbolje poznaju specifičnosti svojih sredina. Tako se omogućava donošenje mjera koje nisu „od oka“, nego utemeljene na stvarnim podacima i lokalnoj stvarnosti, bez obzira na to je li riječ o prometu, infrastrukturi ili ograničavanju rasta smještajnih kapaciteta.

Kao pozitivan primjer navodi uvođenje mehanizma za ograničavanje gradnje i iznajmljivanja u destinacijama koje su dosegle svoj maksimum, što se dosad činilo teško provedivim.

Turizam koji traje

Panel je jasno pokazao kako održivost u turizmu više nije pitanje dobre volje, već nužnosti. Uspjeh se ne smije mjeriti isključivo brojkama dolazaka i noćenja, već time koliko su resursi sačuvani, koliko lokalna zajednica od turizma zaista ima koristi te koliko smo spremni planirati dugoročno. Ključ se nalazi u sinergiji, između strategija i stvarnih potreba, između nacionalnih politika i lokalnih znanja, između razvoja i očuvanja.

Upravo ta suradnja, uz jasan zakonodavni okvir i korištenje digitalnih alata, omogućuje bolje upravljanje prostorom, sezonalno i geografski uravnoteženiji turizam te zaštitu kvalitete života lokalnog stanovništva. Pritom, komunikacija među svim dionicima ostaje temelj. Bez dijaloga i razmjene iskustava nema ni održive reforme. Hrvatski turizam, čini se, konačno počinje upravljati resursima, umjesto da ih samo troši.

Foto: Kristijan Toplak