Novosti / Hrvatska zajednica županija

  • Svijet danas, ali i u povijesti mijenjalo je puno mladih žena
  • Svijet danas, ali i u povijesti mijenjalo je puno mladih žena
  • Svijet danas, ali i u povijesti mijenjalo je puno mladih žena

Svijet danas, ali i u povijesti mijenjalo je puno mladih žena

Hrvatska zajednica županija u suradnji s Uredom Europskog parlamenta u Republici Hrvatskoj organizira okupljanje žena aktivnih u politici. Aktualnu situaciju komentirala je Sandra Herman, zamjenica župana Međimurske županije.

1. S kakvim se izazovima političarke susreću u Hrvatskoj, a s kojima se možda ne bi susretale u drugim zemljama Europske Unije?

Ženska borba za političku moć uvijek je bila zahtjevna i seže daleko u povijest. Kamen temeljac te borbe čini pravo glasa, koje kroz povijest ljudskog društva ženama često nije bilo dostupno. Sufražistički pokreti diljem svijeta izborili su se za osnovno pravo žena, bez kojeg demokratsko društvo nije moguće. Namjerno spominjem povijesni kontekst, budući da je borba za pravo glasa žena krenula upravo u Velikoj Britaniji. Prve su ga izborile Finkinje 1906. godine, a na našim prostorima 1945. godine. Danas su žene u svega oko 25% članice nacionalnih parlamenata. Kod nas je taj postotak još niži (19%), a svega je 10 žena na čelu država. Zaključila bih, da se očito, bez obzira gdje živjele, i dalje moramo boriti za veću participaciju u politici na svim razinama.

2.  Smatrate li da se pozicija žena u politici poboljšava u odnosu na protekle godine ili je sve teže pronaći ravnotežu poslovnog i privatnog života?

Mišljenja sam da je ovo pitanje od iznimnog značaja za sve žene, a ne samo nas koje se bavimo politikom, a usuđujem se reći i za muškarce. S obzirom na vrijeme i okolnosti u kojima živimo sve je teže uspostaviti ravnotežu između poslovnog i privatnog života. Veseli me činjenica da je Vijeće EU prošle godine uspostavilo nova pravila, tj. 13. lipnja 2019. donijelo direktivu o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi čiji je temeljni cilj povećati sudjelovanje žena na tržištu rada, povećati opseg uzimanja godišnjeg dopusta za obitelj i fleksibilnih radnih uvjeta među muškarcima, pružiti mogućnosti da se radnicima i radnicama odobri dopust u svrhu skrbi za članove obitelji kojima je potrebna potpora. Kako i direktiva nalaže, nadam se da ćemo i prije propisanog roka 2.kolovoza 2022. ta pravila ne samo unijeti u naše zakonodavstvo već ih i dosljedno primjenjivati.

3. Zašto se samo ženama nameće pritisak stvaranja poslovnog i privatnog balansa?

Ne bih rekla da se nameće. Ženama zapravo nikada nije bilo lako upravljati uspješnom profesionalnom karijerom i pritom se posvetiti obiteljskom životu koliko bi to željele. Osobno me,kao i svaku ženu zna mučiti svojevrsni  osjećaj krivnje što nisam u mogućnosti odvojiti dovoljno vremena za svoju obitelj. To je 21. stoljeće i žene sa svih područja djelovanja u društvu nastoje imati sve – sretnu obitelj, uspješnu karijeru i vremena za sebe – a to nije lako postići.

4. Kako podzastupljenost žena na rukovodećim pozicijama utječe na politiku i društvo općenito?

Smatram da podzastupljenost žena ne samo na rukovodećim pozicijama, već i u društvenim odnosima raspodjele društvenih prilika i koristi, predstavlja jedan od najvažnijih indikatora postojanja prikrivene spolne diskriminacije. Podzastupljenost žena u tijelima odlučivanja odražava loše upravljanje ljudskim potencijalima unutar društva, odnosno ukazuje na društvenu i ekonomsku štetnost odluka tijela u kojima postoji značajna nadzastupljenost jednog spola. Premalo se vodi računa da žene u Republici Hrvatskoj predstavljaju većinu visoko obrazovanog stanovništva. Podzastupljenost žena u tijelima koje donose važne društvene odluke je činjenica, stoga se stječe dojam da se društvo u kojemu živimo i radimo svjesno odriče znanja, talenta i iskustva svoga, u obrazovnom smislu najuspješnijeg dijela, iako je u njihovo obrazovanje i stručno osposobljavanje investiralo značajna sredstva.

Smatram da bi se uravnoteživanjem zastupljenosti žena i muškaraca osiguralo bolje razumijevanje i međusobno poštovanje, nadišle ustaljene predrasude i stereotipovi, unaprijedila sposobnost nadležnih tijela odlučivanja na prisutnost i učinke prikrivenog diskriminatornog postupanja i strukturalnih prepreka stvarnoj jednakosti žena, ali i povećala društvena korist koja proizlazi iz bogatstva, raznolikosti stajališta i iskustava od značaja za razumijevanje i rješavanje problema važnih za uspješno funkcioniranje društva i države u cjelini.

5. Koji biste savjet dali mladim ženama zainteresiranima za politiku?

Participacija mladih žena još je uvijek opterećena problemima poput podzastupljenosti i neravnopravnog tretmana u procesima i tijelima odlučivanja. Analize općenite participacije mladih u nacionalnim i lokalnim tijelima vlasti u RH pokazuju da je ona ispodprosječna i nažalost daleko od toga da bi mladi, makar u kvantitativnom smislu, mogli biti respektabilna politička grupacija.

Svijet danas, ali i u povijesti mijenjalo je puno mladih žena! Nije lako, ali je moguće. Savjetovala bi im da se prije svega odluče, potom međusobno povežu i uvjerena sam da  svojim angažmanom i djelovanjem  mogu utjecati na društvene promjene u svojoj sredini, ali i čitavom društvu. Za kraj, citirala bih jednu od mladih žena koja može biti inspiracija svima nama, da koliko god teško bilo, mi žene, naročito one mlade mogu mijenjati svijet na bolje, Malalu Yousafza: „Kada čitav svijet šuti, čak je i jedan glas moćan!“