Predsjednik Vlade, Andrej Plenković, iskazao je zadovoljstvo dodjelom 13 ugovora vrijednih 54 milijuna eura čime je nastavljen veliki investicijski ciklus s jasnim političkim prioritetom - podići razvoj pet slavonskih županija. Da one, kada je riječ o politici ravnomjernog regionalnog razvoja, dobiju više sredstava i iz europskih i nacionalnih izvora te da se stvori dobro pravno, porezno i poslovno ozračje za privlačenje privatnih investicija.
U desetak godina pokrenuto 171 tisuća projekata
Premijer je naglasio da je cijeli taj proces donio niz rezultata, navodeći da je u ovih devet do deset godina pokrenuto 171 tisuća projekata, ugovoreno više od 5,5 milijardi eura od čega je isplaćeno 3,6 milijardi.
„Samo od zadnje sjednice Savjeta ostvaren je porast od otprilike 660 milijuna eura“, istaknuo je Plenković, dodavši da prednjači Osječko-baranjska županija s rastom vrijednosti projekata od oko 2 milijarde eura, Vukovarsko-srijemska sa 1,1 milijardom, Brodsko-posavska bilježi 761 milijun, Virovitičko-podravska 661 i Požeško-slavonska 500 milijuna projekata, a tome se dodaju i zajednički projekti vrijedni 390 milijuna eura.
„U svakom pogledu, imamo niz velikih iskoraka koji su omogućili bolju infrastrukturu i poticaj gospodarstva, poljoprivrede, zaštitu okoliša, vodno-komunalnu infrastrukturu, turizam i ulaganja koja zaista mijenjaju Slavoniju, Baranju i Srijem“, ocijenio je predsjednik Vlade.
Slavonija je stvarni, ne samo retorički prioritet
Podsjetio je da su se sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem dosad održane u 21 gradu i općine čime su te jedinice lokalne i regionalne samouprave učinjene vidljivijim na terenu te je, na taj način, Slavonija, koja je žitnica Hrvatske, naglasio je premijer, postala prioritet i stvarno, a ne samo retorički.
Istaknuo je da hrvatsko gospodarstvo raste 22 kvartala zaredom te da, i ove godine, očekuje oko 2,3 do 2,4 postotni rast što je jako dobro u odnosu na prosječni rast Europske unije, odnosno eurozone.
„Hrvatska je danas po nezaposlenosti svega na 3,4 posto, na tržištu rada je 1,8 milijuna osiguranika, a nezaposleno je svega 62.000 osoba“, nastavio je premijer.
Govoreći o rastu plaća u zadnjih desetak godina, naglasio je da je minimalna plaća rasla za 154 posto, a prosječna za 108 posto, dok su mirovine rasle za 117 posto.
„Ovdje u Slavoniji bilo prije desetak godina 60.000 ljudi koji ne rade, danas ih je samo 18.500. To je ogroman iskorak“, ocijenio je predsjednik Vlade, dodavši da, primjerice, Osječko-baranjskoj županiji danas ne radi svega 8.000 ljudi, dok ih je prije nekoliko godina nezaposleno bilo 26.000.
„To su iskoraci koji su itekako vidljivi, a dio toga je i zbog ovog formata na kojem smo danas svi zajedno okupljeni“, poručio je.
Promjena trenda demografske revitalizacije - u Slavoniju dolazi sve više ljudi
Govoreći o broju obrta, premijer je naveo da je 2016. godine u Hrvatskoj bilo 75 tisuća, a danas ih ima 145 tisuća.
Rast Osječko-baranjskoj županiji bio j 125 posto, sa 3.700 na 8.368, dodao je, dok je u Donjem Miholjcu prije deset godina bilo 134 tisuće obrta, a danas ih ima 251 tisuća, što je rast od 87 posto.
Posebno zadovoljstvo predsjednik Vlade izrazio je zbog zamjene trenda kada je riječ o demografskog revitalizaciji. To znači da se danas u Slavoniju više ljudi doseljava nego što ih odlazi.
Nakon što su prije desetak godina, u prvim godinama članstva u EU, ljudi zaista intenzivno koristili pravo slobode kretanja, taj se proces sada, nakon što se Hrvatska podigla u smislu ravnomjernog razvoja i prosječne ekonomske snage per capita, podigla na 78 posto razine Europske unije, itekako smanjuje.
Premijer se osvrnuo i na fiskalnu decentralizaciju što je, uz funkcionalnu decentralizaciju i projekte, jedan od tri glavna prioriteta u razdoblju od 2017. do 2025. godine.
„Prihodi od Županija, gradova i općina su porasli s 3 na 7 milijardi eura. Od toga su općine prosječno ostvarile 188 posto, gradovi 145, županije 72 posto veće prihode“, rekao je Plenković, dodavši da je upravo da politika fiskalne decentralizacije omogućila svima da postanu ozbiljni i odgovorni akteri.
Podsjetio je na brojne krize kroz koje je Hrvatska prolazila zadnjih godina - od Agrokora, COVID-a, dva potresa pa do ruske agresije na Ukrajinu i rata na Bliskom istoku što je izazvalo produljenje energetske krize.
Istaknuo je da je Vlada cijelo to razdoblje stvorila niz sigurnosnih mreža za građane i gospodarstvo, navodeći 11. paket mjera, vrijedan 260 milijuna eura, koji će stupiti na snagu 1. listopada.
„Tu su i posebne potpore koje uključuju i demografsku revitalizaciju, novi zakon o najmu stanova“, nastavio je premijer zaključivši da je Vlada, velim brojem iskoraka omogućila da svi zajedno, čuvajući socijalnu koheziju, prolazimo kroz izazovna vremena u kojima danas živimo.
Suvremeni KBC Osijek i dva centra za gospodarenje otpadom
Kada je riječ o ulaganju u zdravstveni sustav, spomenuo je projekt osječkog KBC-a koji je važan, ne samo za Osječko-baranjsku županiju nego za cijelu Slavoniju.
Osvrnuo se i na temu gospodarenja otpadom. Izgradnjom dva centra za gospodarenje otpadom, Šagulje u Brodsko-posavskoj županiji i Orlovnjak u Osječko-baranjskoj, omogućit će se bolje gospodarenje otpadom u Slavoniji, kazao je.
Zahvalio je gradonačelniku Našica na razumijevanju i omogućavanju da cementara Nexe preuzme dio, naglasio je, neopasnog otpada iz Gospića.
„Razumijemo zabrinutosti građana, ali sve ovo prolazi kontrola i nema ni riječi o tome da bismo na bilo koji način, s nacionalne razine, ugrožavali stanovnike Našica ili Koromačnog“, poručio je premijer te još jednom naglasio kako je riječ o otpadu neopasnog karaktera kakav je i inače dio procesa ovih cementara u njihovim redovitim aktivnostima.
Novi institucionalni okvir politike regionalnoga razvoja
Na kraju obraćanja, predsjednik Vlade izrazio je zadovoljstvo što će novi Institucionalni okvir politike regionalnoga razvoja biti predstavljen upravo u Donjem Miholjcu, u Osječko-baranjskoj županiji.
Uspjeh suradnje Vlade i župana svih županija pretočen je u novi okvir. Osnivaju se nova vijeća: Vijeće za regionalni razvoj, za urbani razvoj, za lokalni razvoj kao i četiri posebna savjeta: uz Slavoniju, Baranju i Srijem institucionalizirali su se i savjeti za sjever Hrvatske, središnju Hrvatsku i jadransku Hrvatsku.
Sve je to u kontekstu priprema novog sedmogodišnjeg proračunskog okvira Europske unije gdje ćemo nastojati i zadržati visoku razinu sredstava i za kohezijsku politiku, dakle ravnomjerni regionalni razvoj, za poljoprivrednu politiku, ali i nove prioritete poput obrane i zaštita od nezakonitih migracija, ulaganja u nove tehnologije, poručio je premijer.
Izrazio je zadovoljstvo povratnim informacijama, odnosno pohvalnim riječima županica, župana, gradonačelnica i gradonačelnika kao i saborskih zastupnika o sveobuhvatnosti suradnje koja se pokazala korisnom za kvalitetniji život na istoku Hrvatske.
Izvor: Vlada Republike Hrvatske