Novosti / Hrvatska zajednica županija

Na Konferenciji županija, održanoj 18. rujna, o ovoj su temi na panelu "Daljnji razvoj javnih politika" govorile Dragica Marač, pročelnica Upravnog odjela za socijalnu politiku i mlade Primorsko-goranske županije, Martina Bunić, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Virovitičko-podravske županije, Anica Ježić, načelnica Sektora za razvoj i unapređenje socijalnih usluga Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Cjelodnevna nastava i obrazovanje

Prošla je prva školska godina otkako je počela provedba pilot projekta cjelodnevne nastave. Kad je predstavljen, eksperimentalni program je izazvao burne reakcija sa svih strana. Međutim, iako je eksperimentalni program cjelodnevne škole imao nadimak "nesretni", dojmovi nastavnika, roditelja i djece ipak su se promijenili.

"U ovom programu sudjeluje ukupno 64 škole, od toga četiri u Virovitičko-podravskoj županiji. Nakon prve "odrađene" školske godine učenici i roditelji imaju puno pozitivnih dojmova. Učenici imaju dva obroka u školi, pojačanu fizičku aktivnost i u školi su do 14:30 ili 15 sati te do tada neće gledati u mobitel, što bi inače doma, dok čekaju roditelje da se vrate s posla, vjerojatno radili. Osim toga, učenici imaju kvalitetan sadržaj, potpomognuto područje gdje rade s učiteljima, iako trebaju i doma učiti, pogotovo ako se bliži neki ispit", rekla je Martina Bunić i dodala da eksperimentalni program cjelodnevne nastave traje još tri godine i da će se u tom periodu popraviti i prilagoditi ako će što trebati.

Svjedočimo velikim promjenama u demografiji i masovnom useljavanju stranih radnika. Održava li se to i na obrazovni sustav? 

"Možda bi se više odražavalo kada bi se useljavali sa svojim obiteljima. Trebalo bi nam doći više od 200 tisuća djece da se vratimo na stanje kakvo je bilo prije 15 godina. Kod nas u Virovitičko-podravskoj županiji strani su radnici najpotrebniji u poljoprivrednom sektoru i odlučili smo iskoristiti vaučere HZZ-a te pokrenuti učenje hrvatskog jezika za strance i mikrokvalifikacije kako bi bili obrazovani i pripremljeni za tržište rada po potrebama naše županije", napomenula je Bunić.

Socijalne inovacije i skrb

Na Konferenciji županija je, između ostalog, predstavljen priručnik Socijalne inovacije u javnoj upravu čija je jedna od autorica Dragica Marač. 

"Poticaj za stvaranje tog priručnika bilo je saznanje da stariš ako ne učiš. Cijeli život treba učiti i unaprjeđivati ono što se radi. Ako se brinete o korisnicima s kojima radite oni vas tjeraju da razmišljate o tome kako što bolje udovoljiti njihovim potrebama", rekla je Marač i dodala da je cilj socijalnih inovacija da se čovjek osjeća bolje, ugodnije i da kreira nove odnose te da mu kvaliteta života bude bolja.

Primorsko-goranska županija može se pohvaliti primjerima dobre prakse na području socijalne skrbi. Od besplatne psihološke pomoći za djelatnike županijskih ustanova socijalne skrbi do izvaninstitucionalnih oblika skrbi za starije osobe. Međutim nije to sve. Nedavno su pripremili preduvjete za smještaj djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi.

"Kada djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi izađu iz srednjoškolskog obrazovanja, često su prepušteni sami sebi i nemaju kamo. Ako idu na fakultet ili raditi, trebaju nekakav smještaj. I sad smo sve pripremili da imaju u Voloskom garsonijerice i to besplatno, a "najamninu" će vratiti volontiranjem - podučavati ples ili informatiku ili nešto drugo", rekla je Marač.

Centri za starije osobe

U listopadu prošle godine ministar Piletić najavio je izgradnju 18 centara za osobe starije životne dobi diljem Hrvatske, a planirano je da ih se izgradi do 30. lipnja 2026. godine. 

"Za izgradnju tih 18 centara u 18 županija osigurano je 159 milijuna eura. Prvenstveni cilj tih centara je da imaju veći broj usluga koje su izvaninstitucijske i da korisnici što dulje ostanu u svom domu, a da se netko o njima brine. To su usluge koje razvijamo niz godina - dnevni boravci, psihosocijalna podrška, pomoć u kući", istaknula je Anica Ježić.

Dio centara je već u izgradnji, a najvažnije je da su usluge smještaja u tim domovima predviđene za one koji više ne mogu samostalno funkcionirati u svom domu, te osobe oboljele od Alzheimerove bolesti i demencije. Kapacitet smještaja bit će više od 1800 kreveta, a za "Alzheimera" 250 mjesta. Međutim, kako kaže Ježić, neće ni to biti dovoljno s obzirom na to da je udio starijeg stanovništva sve veći, iako je smještajna situacija u zadnjih godinu dana ipak nešto bolja. Upravo je zbog toga bitno razvijati i jačati te usluge koje omogućavaju starijima da ostanu u svom domu. 

Foto: Kristijan Toplak

Izvor: SiPa - Cjelodnevna nastava - "nesretni" eksperiment ili dobra stvar? - Savjeti.hr