Novosti / Hrvatska zajednica županija

  • Intervju: Šibensko-kninski župan dr. sc. Marko Jelić

Intervju: Šibensko-kninski župan dr. sc. Marko Jelić

1. Koje projekte planirate realizirati u iduće četiri godine?

Svakako nastavljamo sa svim započetim projektima. Tu prvenstveno mislim na projekt  „Sustav navodnjavanja Donje polje – Jadrtovac“, kojim će se dobiti cca 300 ha površine pod navodnjavanjem, na tlu izuzetno povoljnom za sadnju vinove loze i maslina. Također, nastavljamo s projektom izgradnje purifikacijskog centra u uvali sv. Petra“– u sklopu Centra za marikulturu, nastavlja se projekt  Regionalnog centra kompetencija, obrazovanje stručnjaka u strojarstvu, projekt „Turistička valorizacija kanala sv. Ante u Šibeniku –  2. faza“. U narednom razdoblju radit ćemo na projektima koji su usmjereni na jednakost svih dijelova županije, s posebnim fokusom na zdravstvo i školstvo, digitalizaciju, nove tehnologije, projekt rekonstrukcije postojeće ceste od Šibenika do Knina, uvođenju reda na pomorskom dobru te ulaganje u razvoj gospodarstva i poduzetništva koji su glavni pokretači razvoja naše županije.

 

2. Šibensko-kninska županija jedan je od glavnih aduta hrvatskog turizma. Koliko je turizam u Vašoj županiji bio pogođen koronakrizom? Kojim mjerama ćete nastojati poticati puni turistički potencijal?

Iako su tijekom godina gospodarstvo, a poglavito turizam kao njegov najsenzibilniji dio, pogađale različite krize, Covid pandemija šokirala je svijet. Štete u turizmu generalno su ogromne, pa podjednako i za turizam u našoj županiji. Ono što je za našu županiju bila nešto olakotnija okolnost u odnosu na naprimjer,  Splitsko-dalmatinsku  ili Dubrovačku županiju, jest da smo velikim dijelom auto destinacija, te nas prekid avio prometa nije pogodio poput njih. Također, naša velika prednost jest da smo najnautičkija destinacija, a nautički turizam je, unatoč velikim rezovima u predsezoni zbog lockdown-a, te u podsezoni zbog uvrštavanja na „crvenu listu“, u jednom dijelu sezone ostvario zavidne brojke. Trenutni trendovi u turizmu - odmora u kućama za odmor ili nautičkom turizmu koji omogućavaju određenu izoliranost i boravak u prirodi, ide nam na ruku zbog prednosti koje imamo u tim segmentima.

Međutim, u ovim vremenima teško je poticati pune potencijale koje inače imamo, no u datim okolnostima nastojimo napraviti maksimum. Potičemo cijepljenje i poštivanje mjera kako se ne bi doveli u loše epidemiološke pozicije koje bi nam ugrozile sezonu, te naše zadaće odrađujemo u određenim modificiranim oblicima, kada ove specifične prilike to zahtijevaju. Jedna od njih je intenzivna digitalna kampanja, koja već drugu godinu zaredom okuplja vodeće dionike turističke ponude Županije s ciljem zajedničke promocije na emitivnim tržištima Europe.  Odabrana emitivna tržišta su Njemačka, Austrija, Poljska, Češka i Slovenija. Kampanja „Take a walk with us“ / „Prošetajte s nama” nastavak je uspješne i nagrađene prošlogodišnje kampanje koja će dobiti “osvježenje” za novu sezonu. Prošlogodišnja kampanja osvojila je prestižnu European Excellence Award nagradu u kategoriji najbolje marketinške kampanje s područja jugoistočne Europe, u snažnoj konkurenciji finalista Eurobank Bugarska/BBDO, ING Rumunjska/Zenith,Telenor Bugarska/Intelday i Erste Bank Srbija. Kampanja je bila fokusirana na privatnost, netaknutu prirodu i sigurno okruženje, a realizacija kreativnog dijela sugerirala je personalizirani pogled posjetitelja prema odabranim lokacijama u destinaciji.

 

3. Kada govorimo o potrebi veće ekološke svijesti i zaštitom obale i mora možete li reći koji će biti prioriteti u tom području?

Naša županija ima dva nacionalna parka, dva parka prirode, velika područja pod ekološkom mrežom NATURA 2000 zbog čega smo posebno posvećeni zaštiti okoliša.

U prilog tome govori da smo prva i jedina županija u RH koja je donijela Plan integralnog upravljanja obalnim područjem tzv. Obalni plan. Tijekom godina Obalni plan postao je jedan od temeljnih dokumenata održivog razvoja Šibensko-kninske županije. Postali smo prepoznatljivi po njemu i ono što je najvažnije motivirali smo i susjedne županije i Grad Vodice da rade na ovakvim dokumentima.

Obalni plan dao je prvi uvid u ranjivost obalnog područja naše županije s obzirom na prirodne i društvene čimbenike, te prvu bazu podataka. Projekt Adriadapt - a Resilience information platform for Adriatic cities and towns išao je korak dalje u detaljnoj analizi stanja obalne infrastrukture te u nadogradnji postojeće baze podataka. Osim katastra obalne infrastrukture u bazu podataka ušli su i ostali podaci vezani za morski prostor naše županije poput uzgoja ribe i školjaka, nautičkog turizma i morskog prometa. Cilj nam je da ova baza podataka posluži za budući prostorni plan mora, a zapravo smo prvi koji smo ovom planu pristupili iz perspektive utjecaja klimatskih promjena na naš obalni i morski prostor. Zapravo želimo razumjeti kako će buduće očekivane poplave utjecati na kvalitetu mora te pripremiti i poduzeti radnje da spriječimo i ublažimo zagađenje obalnog mora od poplava. Naglasak je na ugrozi kakvoće mora i stanja morskog okoliša, te kakve to posljedice može imati na turizam, zdravlje ljudi, akvakulturu i druge ekonomske aktivnosti. Radi se i korisnom alatu koji će Županijskom odboru za upravljanje obalnim i morskim područjem pomoći u radu te donošenju odluka na temelju kvalitetnih podloga. Osim toga, projekt Adriadapt daje dodatnu snagu za provedbu Obalnog plana. Radimo na procjeni provedbe projekata kroz provjeru indikatora okoliša da bismo vidjeli krećemo li se prema održivosti. Iako možemo reći da smo u zaštiti vrijedne prirode naše županije izuzetno napredovali, najteže je zaštiti uski obalni prostor na kojem je, kao i drugdje u Mediteranu, najveći pritisak investitora, apartmanizacije i betonizacije. Mjere predložene obalnim planom usmjerene su na očuvanje preostalog dijela prirodne obale, poboljšanje kvalitete izgrađene obale, sprečavanje raštrkanog i linearno-uzobalnog stila gradnje na obali. To je i najteži zadatak za svako obalno područje Mediterana. Upravo na uskom obalnom pojasu očekujemo i najveće štete pa ih ovim projektom pokušavamo spriječiti, odnosno ublažiti. Obalni plan je usmjeren na potporu zelenom i plavom razvoju Županije, stoga svi segmenti društva u njemu nalaze vrijedne preporuke. Adriadapt projekt omogućio nam je i reviziju Akcijskog plana kako bismo aktualizirali prioritete te se bolje pozicionirali prema novom programskom periodu EU-a, te ostvarili oporavak u skladu s idejom EU-a i UNEP-a: „building back better“!  Ovim projektom skupa s projektnim partnerima želimo doprinijeti sigurnom i stabilnom razvoju na Jadranu uz naglasak na poboljšanje i očuvanje okoliša koji je ključan element zajedničkih strategija.

Osim obale i mora, moram spomenuti proglašenje Dinare Parkom prirode u veljači ove godine. Zajedničkim snagama s Općinom Kijevo i Gradom Kninom postigli smo da se Dinara proglasi Parkom prirode, čime smo dodatno zaštitili vodne resurse pitke vode kojom naša županija obiluje.