Novosti / Hrvatska zajednica županija

Potaknuti višegodišnjim obaranjem rekorda kada je turistička sezona u pitanju, članovi Izvršnog odbora na sjednici održanoj u Karlovcu donijeli su Zaključak o formiranju Radne skupine za turizam Hrvatske zajednice županija. Sve veći broj turističkih dolazaka iznjedrio je potrebu za razvojem turizma koji je održiv na razini cijele Republike Hrvatske, tijekom cijele kalendarske godine.

U tu svrhu je i Ministarstvo turizma i sporta 2022. godine predstavilo Strategiju razvoja održivog turizma do 2030. godine. Je li održivi turizam u Hrvatskoj nedostižni san ili stvarnost? Koliko su županije bile uključene u izradu Strategije razvoja održivog turizma do 2030. Ministarstva turizma i sporta? Na panelu će biti riječi o negativnim aspektima masovnog turizma i posljedicama na okoliš, a u konačnici kako se masovni turizam odražava na profit.

O delikatnoj temi održivog turizma raspravljali su:

• Mario Sambolec, pročelnik Upravni odjel za prostorno uređenje i graditeljstvo i voditelj Radne skupine za graditeljstvo Hrvatske zajednice županija

• Nina Kukurin, pomoćnica pročelnice za pravne i druge stručne poslove Istarske županije, ujedno i voditeljica Radne skupine za turizam.

• Zrinka Čobanković, ravnateljica Razvojne agencije Vukovarsko-srijemske županije i zamjenica voditelja Radne skupine za međunarodnu suradnju i EU fondove.

• Slavko Štefičar, ravnatelj Uprave za održivi razvoj i konkurentnost turističke destinacije pri Ministarstvu turizma i sporta

Što je održivi turizam?

Turizam koji u obzir uzima specifičnosti destinacije, u prvom planu je svakako lokalno stanovništvo i njihove potrebe. Jedinice lokalne i regionalne samouprave (JLRS) imaju pravo poduzeti korake da bi zaštitili život lokalnog stanovništva i prostor u kojemu se nalaze. A reforma turizma bi se trebala dotaknuli cijelog seta propisa - kaže Kukurin. 

O održivosti se svakodnevno priča. Kada se pripremaju projekti iz turizma, uvijek se govori i o održivosti. Da bi destinacija bila održiva, potrebna je suradnja svih dionika, lokalne uprave, agencija, stanovništva ali i samih turista. Svi mogu doprinijeti održivosti. Plan djelovanja je bitan, važna su pravila ponašanja naših turista. Lokalna zajednica mora biti uključena, turisti moraju biti uključeni s lokalnim proizvođačima. Sve to je bitno da bi destinacija bila održiva. Jer resursi koje imamo su nam dani i oni su ograničeni. Moramo ih čuvati za buduće generacije. Ključno je voditi brigu o našim destinacijama - smatra Čobanković.

Na pitanje koji je utjecaj razvoja kontinentalnog turizma na zaštitu prirode i prostora, Sambolec smatra da će biti pozitivan. Morski turizam ima iznimno veliki pritisak na uski pojas prostora, na tu liniju mora i kopna. Kontinentalni turizam se bazira na prednostima prostora. Razvoj tog turizma je moguć jedino ako čuvamo kulturnu baštinu i prostor. Ne možemo razvijati turizam ako ne čuvamo baštinu prirodu i prostor. To su preduvjeti za sve. 

Za različite ljude i destinacije održivost se percipira drugačije, nema jedinstvene formule i definicije. Kada se radila strategija hrvatskog turizma, fokus se stavio na lokalnu zajednicu i prostor. Ništa nema smisla ako to ne stvara dobrobit lokalnoj zajednici. To je temelj svega - smatra Štefičar. 

Drugo, kada pričamo o održivosti, zakonu, napredak se neće dogoditi preko noći. Održivost turizma je proces koji traje, koji je konstantan. Zakonodavni okvir i smjernice daju najvažnije - alate. A strateški okvir daje smjer kojim želimo ići tako da se svi dionici mogu uklopiti, da vide što želimo, koji su nam ciljevi. Svi investitori jasno vide naš smjer. 

Najvažnije je da smo otvorili sveobuhvatnu raspravu, to je najveća vrijednost ove reforme. Počeli smo pričati o tome. Često uzimamo podatke, a da ne gledamo njihov kontekst i izvor. 

Koji su problemi?

U Istarskoj županiji se 2022. godine dogodio kolaps sustava - nije bilo vode, pucala je električna mreža, stala kanalizacija. Morali smo nešto učiniti inače bi se sustav raspao. Uočili smo da postoje trendovi koji prolaze ispod radara. Jedan od tih je prekomjerna izgradnja stambenih objekata u turističke svrhe. Naime, prije 25 godina u hotelima je bilo 52.000 kreveta, a takvo je stanje i danas. Hoteli i kampovi su jedino dizali kvalitetu. "Boom" se dogodio u privatnom smještaju u stambenoj zonama i došli smo na 300.000 kreveta u Istri, upozorila je Kukurin. 

Važno je naglasiti da u stambenim zonama u cijeloj Hrvatskoj 1,5 milijun kreveta koji su namijenjeni za turizam! Dakle, čak 35 posto kapaciteta u Hrvatskoj utječe na prostor, život stanovništva. Pored navedenog, najgori sloj problema je onaj ilegalni – gradnja, odlagališta, iznajmljivanje. Sve ilegalno moramo maknuti, država tu mora više pomoći - istakla je Kukurin.

Ponudila je rješenje - komunikacija, koordinacija i suradnja svih nas zajedno – Zajednice županija, sa svim županijama, komunicirati prema ministarstvima, suradnja s državnim upravama, lokalna uprava te s ostalim institucijama – Inspektorat, Porezna uprava… Pomaka prema održivom neće biti bez suradnje! - zaključuje Kukurin. 

Vukovarsko srijemska županija, primjerice, u posljednjih godinu dana prolazi postupak certificiranja kao Green destination. U suradnji s neprofitnom organizacijom provodi se postupak da destinacija postane održiva i promovira se ta regija u svijetu. Postupak je pri kraju, potrebno je dostići kriterije. Bit ćemo konkurentniji i održiviji. Imamo što za pokazati i ponuditi, svih 365 dana u godini - kaže Čobanković. Napominje da prave probleme uvijek treba pokazati, treba poslušati i sve se može riješiti. 

U Varaždinskoj županiji imamo sve od erupcije do umjetne inteligencije. Imamo veliki razvoj potencijala koji se upravo događa zbog promjena u našem društvu. Brežuljci su nam prepuni starih vinograda i "hižica" koje su zapuštene. No, potičemo građane da se oni stave u funkciju i promoviraju kao kuće za odmor. I to funkcionira. Ljudi vole mir, gosti su stranci, a kod nas ga imaju. Za razliku od mora, radimo cijelu godinu . kaže Sambolec. 

Rezultati sezone

Hrvatski turizam je uspješan turizam i u svjetskim razmjerima, usprkos svim našim problemima koje imaju i druge države. Kada govorimo o sezonalnosti, ona je normalna i postoji. Uvjetovana je raznim društvenim fenomenima. Primjerice. obitelji ne mogu ići na godišnji jer traje škola. Tu su i klimatski problemi. Naše morske županije imaju adute da produlje sezonu i to se događa u posljednje vrijeme. Dalmatinsko zaleđe, recimo, bilježi promjene.

Ako zabijete šestar na karti Hrvatske, gdje god da se zabije, imat ćete gdje biti i što raditi pet dana. Svake godine imamo iste naslove u medijima – u travnju kreću "ajkule" i čudne ribe, srpnju imamo famozne rupe, u kolovozu turizam propada, a u rujnu rastemo pet posto. Tako je već 15 godina. Ako nešto godinama raste, onda je svima sve jasno - kaže Štefičar. 

Krajem godine ćemo sve zbrojiti i vidjeti. No, sve je izazovnije i bit će tako. Naša tradicionalna tržišta imaju sve veće gospodarske probleme, imamo klimatske promjene (u kolovozu smo imali teške toplinske valove) i sezona će nam se vjerojatno seliti u jesenske mjesece. 

Moramo imati na umu dva su trenda – ljudi koji su fleksibilni zbog posla koji u posljednji tren odluče gdje će ići na godišnji. Taj dan donese odluku za idući dane. Puno ljudi u EU radi od kuće i to moramo uzeti u obzir. Drugi trend su ljudi koji nemaju takvu fleksibilnost. Počeo je rast paket aranžmana jer ljudi žele znati konkretne i točne troškove svog putovanja.

Vjerujem da će ova godina biti odlična godina, kao i u svakome poslu bit će dobitnika i gubitnika.

Foto: Kristijan Toplak

Izvor: https://www.savjeti.hr/sipa/kako-postici-odrzivi-turizam-kljucni-problemi-i-rjesenja/838/