Novosti / Hrvatska zajednica županija

Odgovore na ova i brojna druga otvorena pitanja dali su Ivo Klaić, pročelnik Upravnog odjela za poduzetništvo, turizam i more Dubrovačko-neretvanske županije, voditelj Radne skupine za pomorsko dobro, pročelnica Upravnog odjela za upravljanje nepokretnom imovinom, izgradnju i imovinsko-pravne poslove Splitsko-dalmatinske županije, voditeljica Radne skupine za pravna pitanja Anamarija Bralić Silić, te ispred Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Ivana Pintar, ravnateljica Uprave za upravljanje i raspolaganje nekretninama.

Jedno od bitnih pitanja je kako je Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH utjecao na županije. 

"Na kraju ove godine sve će županije imati izvješća kolika su imale ukupna raspolaganja. Međutim, najvažnije je ono što smo govorili na početku stupanja na snagu tog Zakona, a to je decentralizacija svega što se tiče imovine. To je dobar potez. S obzirom na to da ovaj propis utječe na građane, primjećujemo da su građani odahnuli, jer u samo par kilometara mogu doći do potrebne institucije i odgovora na pitanja. Sam cilj zakona je da bude na dobrobit građana, a to se pokazalo već nakon devet mjeseci", rekla je Bralić Silić i dodala da je Splitsko-dalmatinska županija dobila oko 2000 predmeta, odnosno da od 1. siječnja ove godine dnevno primi prosječno 30 novih predmeta. 

Ovaj je zakon doveo do financijske i funkcionalne decentralizacije upravljanja državnom imovinom i, kako kaže Ivana Pintar, interakcija između Ministarstva i drugih nadležnih tijela u ovih devet mjeseci nikada nije bila življa.

"Održavali smo, a održavat ćemo i dalje, niz edukacija, i individualnih i grupnih, u Ministarstvu kako bi svi dionici što prije bili upoznati sa svime što se mijenja. Ministarstvo je proslijedilo 13 tisuća predmeta nadležnim institucijama na postupanje, dio predmeta je zadržan u Ministarstvu, a dio koji se odnosi na županije smo arhivirali ili riješili. Ministarstvo je nadležno za puno toga, ali je još uvijek najveća preokupacija to što ima puno akata", rekla je Pintar. 

Međutim, svi trebaju biti svjesni, istaknula je Pintar, da su procedure i dalje komplicirane.

"Naše evidencije, zemljišne knjige i katastri izgledaju kako izgledaju. I dalje zahtijevaju sređivanje. Procedura ne može biti jednostavnija ako se zahtjev odnosi na česticu na kojoj se nalazi kanal, ili nerazvrstana čestica ili što drugo. Sve to službenik mora riješiti prije nego se donese konačna odluka ili rješenje", rekla je Pintar i dodala da su se u Ministarstvu najviše bavili prosljeđivanjem svih tih predmeta i da su s time završili.

Ako Splitsko-dalmatinska županija dobije cca 20 predmeta dnevno, Ministarstvo ih dobije cca 200, a velik dio tih predmeta odnosi se na nešto za što Ministarstvo biše nije nadležno. Proći će još barem godinu dana, dok se svi ne naviknu na to gdje što poslati i tražiti. Naime, kako kaže Pintar, svaki zakon ima period prilagodbe prosječno dvije godine i to vrijeme mora proći da bi se svi dionici privikli i naučili.

"Sve će to ići na bolje, već je sad bolje nego što je bilo u veljači ili ožujku. Sve ide svojim tijekom i iziskuje naš stalni rad i edukaciju", zaključuje Pintar.

Mnogo se govori o raznim registrima, pa tako i o registru nekretnina. No treba istaknuti da registar koji vodi Ministarstvo se odnosi na nekretnine kojima upravlja Ministarstvo, što se često miješa sa središnjim registrom u koji su svi obvezni dostavljati podatke.

"Naš IRN sustav (interni registar nekretnina) će svaki zahtjev vezati za točno određenu nekretninu. Kada sustav bude gotov, kroz aplikaciju će se izrađivati svi koraci kako će se voditi predmet, a službenici neće više morati sve unositi nego će sam sustav generirati podatke. To bi trebalo biti gotovo tijekom listopada, a nakon testiranja će biti pušten u rad, pa će službenici kroz njega rješavati predmete. Cilj toga je da sve bude unificirano i da svaka županija koristi jednake obrasce koji će biti dostupni u IRN sustavu", rekla je Pintar i dodala da će sigurno u početku biti problema i situacija koje će trebati popraviti i riješiti, ali kada se sve to "popegla" svima će biti lakše i jednostavnije - i djelatnicima i građanima.

Kada je riječ o pomorskom dobru i tu situacija nije vrlo jednostavna. Naime, naše pomorsko dobro je jedan resurs u kojem je jako teško razgraničiti odnose, sukobljavaju se brojni propisi, a to je jedino dobro koje nije predmet vlasništva. 

"Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama je potvrda decentralizacije, uz zadržavanje svih elemenata kontrole. Od osnutka RH su se županije najozbiljnije bavile pomorskim dobrom, a sada su se neke stvari koje su zakonski bile u vakuumu ipak posložile. Županije su zadržale više-manje iste postupke, slične forma raspisivanja koncesija i njihovog donošenja. Gradovi i općine su dobile veću razinu upravljanja i kontrole, a komunalni redari dobili su druge ovlasti", rekao je Ivo Klaić i dodao da je sam učinak provedbe Zakona o pomorskom dobru rezultirao značajno boljim prihodima. 

Uloga županija u odnosu na prijašnje zakonske odredbe svakako je značajnija i ima više posla. Sve aktivnosti gradova i općina, istaknuo je Klaić, usklađene su sa županijskim planom upravljanja pomorskim dobrom, a Zakon je ove godine prvi pun u punoj primjeni s obzirom na to da je donesen krajem ljeta prošle godine. 

Panel "Sve oko imovine i upravljanja" održan je 18. rujna na Konferenciji županija. 

Foto: Kristijan Toplak

Izvor: Savjeti.hr - Bez dobrog savjeta nema napretka.