Ljudski potencijali u fokusu održivog razvoja
Na panelu Upravljanje ljudskim potencijalima: javna uprava vs. realni sektor koji je održan na Konferenciji županija u srijedu, 24. rujna u zagrebačkom Hotelu Antunović, otvorena su pitanja strateškog planiranja kadrova, privlačenja i zadržavanja talenata, razvoja kompetencija te međusektorske suradnje. Panel je okupio stručnjake iz javnog i privatnog sektora s ciljem razmjene iskustava, dobrih praksi i inovativnih pristupa upravljanju ljudskim resursima.
Na panelu su sudjelovale dr.sc. Vesna Hajsan Dolinar, zamjenica županice Karlovačke županije, Valentina Miličić, zamjenica ravnatelja Državne škole za javnu upravu i Ana Josipović Belan, HR stručnjakinja s bogatim iskustvom u javnoj upravi i realnom sektoru. Raspravu je moderirala Vlatka Vučić Marasović.
Planiranje kadrova
Kao ključni izazovi u planiranju kadrovskih potreba na razini županija, Vesna Hajsan Dolinar istaknula je da županije nisu samo prekrasni pejsaži, kultura, ceste, građevine, nasljeđe… već prije svega - ljudi. Ljudi koje bi javna uprava trebala držati zadovoljnima, pružiti im obrazovanje i učiniti da im njihova županija postane prioritet kako bi ostali. "Potrebno je još više raditi na tome kako ljude privući i zadržati", rekla je zamjenica karlovačke županice i dodala da u Karlovačkoj županiji u javnoj upravi ima najviše zaposlenih s humanističkim obrazovanjem, dok tehničke struke, poput građevine i arhitekture, nedostaju. Smatra da mladi ne ostaju zbog trendova i da im treba pružiti sva moguća infrastruktura potrebna za život - vrtići, škole, dvorane, prometna povezanost, ali i obrazovanje. "Želimo zadržati mlade, visoko obrazovane ljude da ostanu u našoj županiji. I upravo usklađivanjem obrazovnih programa s gospodarstvom možemo to postići, već vidimo da je nezaposlenost uvelike smanjena", rekla je Vesna Hajsan Dolinar i zaključila da mladi ljudi u svom ruralnom području imaju sve što im je potrebno, onda će ostati živjeti u svom mjestu.
Uloga Državne škole za javnu upravu u profesionalnom razvoju
Govoreći iz perspektive Državne škole za javnu upravu, Valentina Miličić objasnila je kako se potiče profesionalni razvoj zaposlenika u javnoj upravi.
"Škola preuzima ulogu daljnjeg profesionalnog razvoja. Naša je uloga stvoriti poticajno okruženje za napredak u tehnologiji u poslovanju. Škola provodi različite radionice, treninge, edukacije za specifična znanja, ali i za tzv. meke vještine (soft skills) za osobni razvoj. U današnje vrijeme, kao institucija koja se bavi cjeloživotnim obrazovanjem, morate uvijek biti u trendu i pronalaziti inovativna rješenja kojima će se motivirati ljude da dolaze na te radionice i treba naći način kako privući službenike da bi u konačnici oni što bolje i kvalitetnije obavljali svoj posao", rekla je Valentina Miličić.
Sličnosti i razlike u pristupu ljudskim resursima
Kad je riječ o razlikama u pristupima upravljanju ljudskim potencijalima u javnoj upravi i realnom sektoru, Ana Josipović Balen naglasila je da se uvijek smatra kako je realni sektor brz, fleksibilan, agilan i da brže reagira, ali to je samo djelomično točno.
"S druge strane, za javni sektor se smatra da je to samo birokracija. Većim dijelom je to predrasuda. Javni sektor ima društvenu korisnost rada i nešto što utječe na razvoj zajednice. U posljednje vrijeme često čujemo kritike na mlade i generaciju Z i njihove radne navike. Nove generacije su baš ljudi koje više od materijalnih prava pokreće osjećaj smisla i svrhe u tom poslu. Sve te materijalne beneficije su motivator na ograničeni rok, a osjećaj da naš posao ima neki viši smisao je dugoročan", rekla je Josipović Balen i dodala da planiranju ljudskih resursa i javni i realni sektor pristupaju reaktivno.
Cjeloživotno učenje kao temelj prilagodbe
Govoreći o dostupnosti i prilagođenosti programa cjeloživotnog učenja potrebama javne uprave, Vesna Hajsan Dolinar istaknula je da se u svakom sektoru, a posebno u jedinicama lokalne i/ili regionalne samouprave, puno toga mijenja i teško je to pratiti. Upravo je zbog toga cjeloživotno obrazovanje neophodno.
Državna škola za javnu upravu pokrenula je zanimljiv projekt - HR Innovation Collaboration Lab. U projekt je uključena i Hrvatska zajednica županija.
"Danas u javnoj upravi imamo iznimne ljude, s puno iskustva i znanja. To je veliko bogatstvo i želimo to iskoristiti prije nego što odu u mirovinu. Shvatili smo da njihovo znanje i iskustvo ne koristimo na strukturirani način. To praktično iskustvo ne može se dobiti ni na jednoj edukaciji. Tako se rodila ta ideja da pokrenemo taj projekt u koji smo ih uključili. Odlučili smo s njima pokrenuti jednu suradničku platformu gdje će se to znanje strukturirati i ostaviti za buduće naraštaje", pojasnila je Miličić.
Ključ je u znanju, mentorstvu i pristupu
Kada se govori o načinima na koje javna uprava može postati konkurentnija u privlačenju stručnjaka, Josipović Belan istaknula je potrebu za sustavima mentorstva.
"To veliko znanje koje postoji u javnoj upravi treba se iskoristiti sustavima mentorstva, a ne da kad jedna kolegica ode na bolovanje ili porodiljni, nema je tko zamijeniti, pa posao čeka", rekla je Josipović Belan.
Županija kao regionalna uprava mora svojim znanjem, iskustvom, ali i srcem biti pokretač, iskrena je Hajsan Dolinar, na što se nadovezala i Josipović Belan i rekla da iza svih tih procedura i administrativnih postupaka stoje ljudi. Ako gledamo iz perspektive korisnika, poslodavca i zaposlenika, moramo biti svjesni da je čovjek iza sve te omražene birokracije, a kada postoji želja da se stvari mijenjaju na bolje, onda ćemo daleko dogurati.
Foto: Kristijan Toplak