U suradnji s Europskim odborom regija, Hrvatska zajednica županija organizirala je 9. listopada političku debatu o proširenju Europske unije i njegovu utjecaju na europske gradove i regije. Debatu je moderirao predsjednik Hrvatske zajednice županija i župan Brodsko-posavske županije Danijel Marušić, ujedno i član Europskoga odbora regija.
Sudionici debate bili su:
Nikola DOBROSLAVIĆ (HR/EPP), župan Dubrovačko-neretvanske županije i voditelj hrvatskog izaslanstva u Europskome odboru regija, predsjedatelj Radne skupine Odbora regija za Zapadni Balkan, izvjestitelj o Paketu proširenja 2023. (Zapadni Balkan i Turska)
Antje GROTHEER (DE/PES), predsjednica Parlamenta Savezne države Bremen, članica njemačkog izaslanstva u Europskome odboru regija, predsjednica Radne skupine Odbora regija za Tursku, izvjestiteljica o Paketu proširenja 2023. (Ukrajina, Moldavija i Gruzija)
Jorge NÚÑEZ FERRER, predsjednik Konferencije perifernih morskih regija (CPMR), glavni autor studije "Promicanje kohezije u proširenoj Europi "
Ruska agresija na Ukrajinu, koja nažalost još traje, te posljedično davanje kandidatskog statusa Ukrajini i Moldaviji, vratilo je proširenje u žarište pozornosti EU. No zbog novih kandidatskih zemalja (uz dvije spomenute, tu je i Gruzija) ne smijemo zaboraviti "stare" kandidate i potencijalne kandidate, tj. zemlje Zapadnog Balkana.
Mi u Europskom odboru regija i u mjesnim i područnim vlastima smatramo da se većina europske pravne stečevine primjenjuje na mjesnoj i područnoj razini, da su mjesne i područne vlasti najbliže građanima, pa zato, u skladu s europskim načelima supsidijarnosti i razmjernosti, mjesne i područne vlasti moraju biti aktivno uključene u proces proširenja EU, rekao je uvodno župan Marušić.
Sa svakom novom državom članicom koja ulazi iz Unije (ili izlazi, kao u slučaju Ujedinjenoga Kraljevstva), Unija postaje bar malo drugačija – u gospodarskom, društvenom, demografskom i svakom drugom pogledu i smislu. Osobito je važan utjecaj koji će proširenje imati na naše regije u smislu provedbe Zajedničke poljoprivredne politike i Kohezijske politike.
Govoreći o potencijalima proširenja, Grotheer je istaknula da je suradnja Savezne države Bremen i Odeške oblasti započela u lipnju 2023. godine uz potporu Gdanska. Međutim, da nije bilo kontakata između organizacija civilnoga društva između Njemačke i Ukrajine, sporazum o solidarnosti Bremena i Odese ne bi bio potpisan toliko brzo od početka ruske agresije na Ukrajinu. Postoji razlog zašto se zovemo „europska“ unija, jer vidimo na susjednim zemljama da dijele naše vrijednosti. Proces pristupanja je dug i naporan, ali pretvara strance u članove elitnog kluba, jer držimo da smo ujedinjeni u ovim vrijednostima elitni klub, rekla je Grotheer. Dotičući se zemalja kandidata, posebice Ukrajine, Moldavije i Gruzije, Grotheer naglašava da će Europska unija stajati uz Ukrajinu do kraja agresije, ali i u procesu oporavka i stabilizacije, ne zaboravljajući pritom da su Moldavija i Gruzija izložene ratu. U tim zemljama mladi ljudi su proeuropski nastrojeni. Zaključno, rekla je da proširenje nije jednostavan proces, mnogo je prepreka, ali je vrijedno za lokalnu i regionalnu samoupravu. Uz pregovaračke procese, moramo inzistirati na vladavini prava, poticanju lokalne demokracije, ali i reformama europskih institucija.
Voditelj hrvatskog izaslanstva pri Europskome odboru regija i župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić rekao je da je proširenje veliki uspjeh za svaku zemlju članicu jer utječe na njezinu razvijenost, poboljšava kvalitetu života građana, osigurava vladavinu prava, slobodu medija te rodnu ravnopravnost. Upravo je Hrvatska dobar primjer uspješnog priključivanja EU, kao i pokazatelj da „stare“ zemlje članice nisu pretrpjele financijsku štetu nakon ulaska novih članica. Sada se vidi da je daljnje proširenje nužnost, a geopolitička situacija je samo dodatno istaknula tu potrebu, ističe Dobroslavić. U daljnjoj raspravi župan Dobroslavić dotaknuo se kandidatura Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Albanije, Sjeverne Makedonije i Turske, naglašavajući nužnost prihvaćanja pravila i standarda Europske unije temeljenih na jednakim vrijednostima i provedbi zajedničkih europskih politika.
Prema istraživanjima, lokalna i regionalna samouprava diljem Europe ima najveću razinu povjerenja građana - oko 60 posto te je važno da ona ima ulogu i u pregovaračkim procesima pristupanja Europskoj uniji. I kontekstu proširenja Europske unije, važnu ulogu ima Kohezijska politika koja služi kao mehanizam ujedinjenja regija i smanjivanja razlika između razvijenih i nerazvijenih zemalja.
Dan ranije župan Dobroslavić sudjelovao je na 162. plenarnoj zasjedanju Europskog odbora regija u raspravi „20 godina nakon proširenja EU 2004. godine, naučene lekcije i pogled u budućnost“. Zemlje u proširenju trebaju postati članice EU-a ali moraju ispuniti kriterije za članstvo zasnovano na zaslugama u procesu pridruživanja. Nije moguće postati članom EU-a bez da se uskladi s sigurnosnom i vanjskom politikom EU-a, što je danas slučaj sa Srbijom, ili bez osiguranja načela ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini. EU treba nastaviti ohrabrivati i pomagati države u procesu proširenja istovremeno tražeći odgovarajuću ulogu lokalnih i regionalnih vlasti tih država u procesu proširenja te omogućiti njihovu bolju suradnju s Europskim odborom regija, zaključio je župan Dobroslavić.
O financijskim aspektima proširenja Europske unije govorio je Jorge Nunez Ferrer, predsjednik Konferencije perifernih morskih regija, koji je istaknuo da su izazovi u Europskoj uniji prisutni i bez proširenja. Istina je da je u tom slučaju novaca manje u ovome smislu provedbe europskih politika i mehanizama, međutim postoje drugi instrumenti koji se mogu koristiti. Za budućnost EU najvažnija me međuregionalna suradnja zemalja članica. Proširenjem EU rastu izazovi, ali i prilike, rekao je Nunez Ferrer.