Portal srednja.hr održao je četvrtu obrazovnu konferenciju, a ove godine u sklopu proslave 13. rođendana portala i pod nazivom Obrazovanje u pubertetu. Kroz četiri predavanja i pet panela, jednom kvizu te Q&A sesiji, govorilo se o aktualnim temama i izazovima koje pred mlade, ali i obrazovni sustav, stavljaju pubertet i adolescencija.
Konferencija Obrazovanje u pubertetu održala se 7. studenog u prostorima Algebra Spark Spacea u Zagrebu. Riječ je o četvrtoj obrazovnoj konferenciji u organizaciji portala srednja.hr, kojom je proslavljen 13. rođendan portala i ulazak u tinejdžerske godine.
O pubertetu slušamo još dok u njega niti ne uđemo. Upozoravaju nas da je to vrijeme velikih promjena, zbunjujućih emocija i ozbiljnih preispitivanja. Baš je zbog toga i bio glavna tema ovogodišnje najveće obrazovne konferencije. Više o tome je u uvodu u sam događaj objasnio glavni urednik i osnivač portala Marko Matijević.
– Danas smo ovdje da pričamo o pubertetu kako bi olakšali svima onima koji prolaze kroz ovo razdoblje. Slavimo i 13. obljetnicu portala, a sjećam se da nam je jedan od prvih članaka bio razgovor s nogometašem Mateom Kovačićem koji je bio spriječen ići na maturalac. On je danas napravio veliku karijeru, a mislim da smo i mi. Vodimo tri portala, a ove godine osvojili smo i dvije Somo Borac nagrade za naš rad, napomenuo je Matijević u uvodnom govoru i osvrnuo se na uspjehe portala kroz ove godine.
Publici je poželio dobrodošlicu i Hrvoje Josip Balen, suosnivač i član uprave Algebre.
– Portalu srednja.hr čestitao bih 13. rođendan, neki bi rekli nesretan, ali za njih stvarno nije. Pubertet je zahtjevno vrijeme, prođu me trnci kad se sjetim da djeca u tom periodu moraju odabrati srednju školu i svoj životni smjer. To dovoljno govori o njegovoj važnosti, rekao je Balen.
Konferenciju je otvorio Toni Milun, omiljeni profesor i predavač na Sveučilištu Algebra. Toni je održao zabavan kviz s temom adolescencije i obrazovanja kroz prizmu financija i matematičkih zadataka. Tri najbolja igrača osvojila su i vrijedne nagrade, poklon pakete Sveučilišta Algebra i godišnju pretplatu na portal srednja.hr.
Zanimljive rasprave o ključnim izazovima obrazovanja
Na konferenciji je održano i nekoliko zanimljivih panela. Na prvom od njih, Dubravka Kovačević (ZŠEM) i Marijana Pećarević (Sveučilište u Dubrovniku) objasnile su kako sveučilišne alijanse u organizaciji Europske komisije mogu riješiti problem manjka mobilnosti studenata i nastavnika te ih pripremiti za budućnost. Poručile su kako su ciljevi projekta zajednički studijski programi na svim razinama, ali i povezivanje svjetskih sveučilišta koji su okupljeni u određene tematske cjeline.
Drugi po redu panel bavio se načinima na koje škole i fakulteti mogu mlade što bolje pripremiti za dinamično tržište rada. Tomislav Krišto, suosnivač platforme za studentske poslove DING.jobs, te Josipa Poduška iz HR odjela tvrtke KONČAR tako su dali neke od primjera osobina koje poslodavci traže od mladih pri zapošljavanju. Jakob Patekar, prodekan na RIT Croatia, izjavio je i kako na koledžu toj temi pridaju posebnu pažnju.
– Bitno je da su studijski programi strukturirani tako da što prije studente izlože tržištu rada. Mene je praksa čekala tek na kraju studija, mislim da je to bilo prekasno. Kod nas na RIT Croatia studenti imaju između 400 i 800 sati prakse za vrijeme studija, a kreću već na drugoj godini. Mislim da su tako puno bolje pripremljeni za tržište rada, zaključio je Patekar.
Gosti konferencije imali su priliku čuti i vrlo zanimljiv panel pod pokroviteljstvom CESI-ja, a na temu seksualnog obrazovanja. O tome su govorile Nataša Bijelić (CESI), Ivana Pavić Šimetin, posebna savjetnica ministra znanosti, obrazovanja i mladih, te Tanja Jurin, seksualna terapeutkinja i klinička psihologinja (FFZG).
– Kod nas se neka od pitanja vezana uz seksualno nasilje potpuno relativiziraju. Nastavnicima se omogućuje da sami procijene da odluče jesu li učenicima te teme važne. S druge strane imate i vjeronauk, gdje se plasiraju vjerske dogme, ali i rodni stereotipi. Primjerice, kod opisa flerta opisuje se da su dječaci aktivni, a djevojčice pasivne, poručila je Bijelić.
Romobili, društvene mreže i design thinking
Profesor s Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Mario Ćosić, održao je predavanje na temu ‘Treba li djeci zabraniti vožnju električnim romobilima’, u kojem je pojasnio sve izazove modernog prometa, ali i problematiku opasnosti u kojoj se nalaze mladi vozači električnih romobila.
S druge strane, predavačica s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Branka Dropulić Vukić, u svojem je predavanju tematizirala utjecaj društvenih mreža na mentalno zdravlje adolescenata. Kroz primjer digitalnog marketinga, prikazala je i kako kritički odnos prema digitalnim platformama može pozitivno utjecati na mlade.
– Društvene mreže su prezentacija lijepog dijela života, a on je zapravo puno širi. Možemo reći da u Hrvatskoj svaki treći učenik osjeća tjeskobu ili zavist zbog viđenog na društvenim mrežama, a to dovoljno govori o utjecaju društvenih mreža na mentalno zdravlje. Emocija nije emotikon, zaključila je Dropulić Vukić.
Profesor Nikola Kadoić s Fakulteta organizacije i informatike publici je objasnio zbog čega će dizajnersko razmišljanje u budućnosti biti bazna vještina koja će biti tražena prilikom napredovanja u obrazovanju i zapošljavanju, ali i način na koji je moguće transformirati obrazovanje da odgovori na tinejdžerske izazove s kojima se suočava.
– Često se priča da trebamo razmišljati ‘out of the box’, no dosta puta ne znamo što to znači. Kutija je sve ono što trenutno znamo, a trebamo izlaziti iz nje jer trebamo promjene, objasnio je Kadoić važnost dizajnerskog kreativnog razmišljanja.
Dragi Lastane…
Popularnog Lastana već desetljećima zazivaju na tisuće zbunjenih tinejdžera u potrazi za odgovorima na probleme koji ih muče. Modra lasta, časopis koji je ove godine proslavio sedamdeseti rođendan, jedan je od partnera naše konferencije, a poslali su nam Lastana kao svojeg izaslanika. S njim je razgovarala Jozefina Ćurković, urednica časopisa, a gosti su mu uživo, putem platforme za video poziv, mogli postavljati pitanja o svojim problemima, poput jedinica u školi, nezdravoj prehrani, simpatijama i slično.
Jesmo li spremni za modularnu nastavu?
Na reformi strukovnog obrazovanja radi se od 2018. godine. Modularna nastava zaživjela je u dijelu škola, no postavlja se pitanje: jesmo li spremni za ulazak modularne u sve strukovne škole do iduće školske godine? O tome su diskutirali ravnateljica Srednje škole Zabok, Draženka Jurec, i ravnatelj Ugostiteljsko turističke škole Osijek, Andrej Kristek, te pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje Krapinsko-zagorske županije, Mirjana Smičić Slovenec.
– Nas kao osnivače najviše zanima potreba naših srednjih škola, pružamo im potporu u osiguravanju prostornih uvjeta i odlučili smo se da je ulaganje u obrazovanje najvrjednije. To nastojimo opravdati, poručila je Smičić Slovenec ispred Hrvatske zajednice županija.
Kako je biti adolescent, a kako ravnatelj u školi?
Razgovor o adolescenciji ne bi bio potpun, a da ne čujemo same tinejdžere. Zato smo ugostili učenice Srednje škole Marko Marulić Slatina, koje su ujedno i voditeljice školskog podcasta ‘Šta ima?’. Anja Koić, Gita Špoljarić, Vanja Kovačević i Hana Jukić održale su jednu od svojih emisija uživo pred gostima konferencije, zajedno s najavom njihove profesorice Sanje Špoljarić, kako bi odgovorile na pitanje svih pitanja: kako je danas biti adolescent.
– Kako nas živcira ta riječ. Zašto mora biti tako komplicirana? Imate tako slatke riječi poput ‘beba’, ‘dijete’, a onda ‘adolescent’ – grozno, započele su panel u kojemu su se dotakle problema poput rodnih normi, odnosa s roditeljima i uključenosti u društvo.
Konferenciju je zatvorila Irena Dukić, ravnateljica Osnovne škole Voštarnica u Zadru, koja je predstavila vlastito istraživanje, u kojem je odgovorila na pitanje kakvi ravnatelji trebaju biti te kako mogu postati ključni oslonac svojim učiteljima i profesorima.