Novosti / Hrvatska zajednica županija

  • Više od 22 milijarde eura iz EU-a Hrvatskoj snažna je poluga brzog gospodarskog oporavka
  • Više od 22 milijarde eura iz EU-a Hrvatskoj snažna je poluga brzog gospodarskog oporavka

Više od 22 milijarde eura iz EU-a Hrvatskoj snažna je poluga brzog gospodarskog oporavka

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u Bruxellesu je, nakon što je sudjelovao na pregovorima Europskoga vijeća o novom Višegodišnjem financijskom okviru Europske unije i instrumentu EU iduće generacije, dao izjavu za medije.
 

„Nakon dugog, iscrpljujućeg Europskog vijeća, koje je završilo jutros oko 5:40, postignut je dogovor o novom Višegodišnjem financijskom okviru i novom instrumentu EU iduće generacije. Kao šefovi država i vlada možemo iskazati zadovoljstvo da je došlo do kompromisa. Pokazali smo upravo ono što sam govorio preksinoć na jednoj od naših rasprava – da moramo pokazati političku zrelost i uputiti prave poruke našim sugrađanima, svim državama članicama, ulagačima, financijskim tržištima pa u konačnici i cijelom svijetu. Od EU se očekuje da bude primjer i lider“, kazao je predsjednik Vlade.
 
Postignuti kompromis ocijenio je jako dobrim. „Svi su nešto dobili, a najviše će dobiti proces gospodarskog oporavka u našim državama članicama“, dodao je.
 
Hrvatskoj dodatnih 500 milijuna eura
 
Što se tiče Hrvatske, Plenković je poručio da možemo biti izrazito zadovoljni. Kada se sva sredstva zbroje, Hrvatska će dobiti više od 22 milijarde eura.
 
„Ovo je postignuće bez presedana, više od duplo u prvih sedam godina članstva. Imat ćemo pravu, sjajnu, čvrstu 'polugu' za provođenje reformi, realizaciju projekata, ulaganja i ono najvažnije - za brzi gospodarski oporavak“, rekao je.
 
Plenković je naglasio da se na ovaj način pokazuje koliko je Hrvatskoj važno članstvo u EU. Izdvojio je da od svih stvari koje su po različitim formulama dobivene, Hrvatska je dobila dodatnih 500 milijuna eura.
„Dobili smo na paragraf, koji sam uspio još u veljači kada smo predsjedali, pozicionirati u pregovarački okvir. Povećali smo tih 300 milijuna na 400 milijuna, dakle dodatne kohezije. To je za naše regije kojima je potreban dodatni ciklus investicija i razvoj. I još dodatnih 100 milijuna eura, što je plod noćašnjih pregovora, za ruralni razvoj“, pojasnio je.
 
Kazao je da se Hrvatska ubraja u one zemlje koje su dobile dodatna sredstva i u koheziji i u poljoprivredi. „Obavili smo prilično dobar posao ovdje u Bruxellesu“, poručio je.
 
5,9 milijardi eura bespovratnih sredstava
 
Vezano za fond koji se tiče oporavka i otpornosti, Plenković je izvijestio da kada je riječ o bespovratnim sredstvima Hrvatska će imati više od 5,9 milijardi eura, dok je 2,350 milijardi za zajmove.
 
Upitan o 400 milijuna eura za nerazvijene regije, Plenković je odgovorio da je Hrvatska jedina država članica koja je do sada imala priliku koristiti tek jedan sedmogodišnji proračun.
 
„Kada stavite papire na stol, pogledajte što su mogli naši susjedi, zemlje srednje i istočne Europe s kojima se često uspoređujemo i usporedbi s kojima mnogi analitičari s pravom gledaju gdje je Hrvatska u pogledu razvoja“, rekao je.
 
Dodao je da se vidi ogromna razlika u ulaganjima koja su došla redistribucijskom snagom europskog proračuna.
 
„Zato smo tim argumentom privolili naše kolege da dobijemo ta sredstva“, kazao je, dodavši da je Hrvatska u tome imala potporu predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela i predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen.
 
Plenković je poručio da je ovih 22 milijarde eura signal optimizma. „Ovo je važna poruka, ne bi bilo dobro da se nismo dogovorili. Dapače, to bi bilo loše. Mislim da smo na kraju svi zadovoljni“, prisnažio je.
 
Novac i za projekte demografske revitalizacije
 
Novinare je zanimalo hoće li ove dvije omotnice biti dovoljne da Hrvatska u sljedećem proračunskom razdoblju nadoknadi zaostajanje u odnosu na europski prosjek. Plenković je podsjetio da već godinama govori da će Hrvatska pravi efekt članstva u EU moći valorizirati kada prođu dva sedmogodišnja proračuna.
 
„Mislim da će to biti izrazito vidljivo i vidjet će se i na kvaliteti života naših sugrađana. To je cijela bit članstva u EU, dakle zajednička sredstva, solidarnost, pomaganje onima koji su manje razvijeni, otvoreno tržište, konkurentnost, inovacije i ulaganja u ono što je budućnost – i digitalno i zeleno gospodarstvo, četvrta industrijska revolucija, znanje te ono najvažnije – demokratske vrijednosti“, istaknuo je.
 
Vezano za demografski oporavak, premijer Plenković je kazao da je bitno da Hrvatska, posebice Slavonija, dobije dodatna sredstva.
 
„Kada smo na kraju gledali, veći je demografski gubitak u nekoliko baltičkih zemalja. Mi smo tu, bez obzira na sve naše demografske probleme, izvan opsega tog paragrafa, ali smo to kompenzirali ogromnim sredstvima koja su nam na raspolaganju, tako da će biti novca za projekte demografske revitalizacije“, kazao je.
 
Hrvatska će pripremiti brojne projekte i reformske aktivnosti
 
Upitan za reforme i inzistiranje nizozemskog premijera Marka Ruttea oko uloge Europskog vijeća i odobravanja nacionalnih programa reformi, Plenković je odgovorio da je Rutteu bila najbitnija završna odluka o isplati sredstava. Pojasnio je da će svi imati vremena do sredine desetog mjeseca pripremiti svoj nacionalni program oporavka.
 
Kazao je da će Hrvatska pripremiti brojne projekte i reformske aktivnosti koje će biti prezentirane Europskoj komisiji. „To će biti svojevrsni putokaz kako da povlačimo sredstva i investiramo. Bit će tu puno sredstava za očuvanje radnih mjesta i aktivnosti naših poduzeća. Cijeli smisao ove dvije velike 'košare' je snažan i robustan odgovor na krizu Covida-19“, naglasio je.
 
Premijer Plenković zaključio je da su Njemačka i Francuska pomogle zaključivanje ovog velikog dogovora.
 
Ocijenio je da je odnos između bespovratnih sredstava i zajmova koji se izmijenio od izvornog prijedloga Europske komisije i dalje povoljan. „Sav taj novac će doći od zajmova koji će uzeti Europska komisija, koja ima najbolji mogući investicijski kreditni rejting“, zaključio je.

Izvor: Vlada RH