Najviše je po stanovniku i ukupno iz proračuna za sport u lanjskom proračunu izdvojila Primorsko-goranska županija, a među vodećima još su Dubrovačko-neretvanska, Istarska, Vukovarsko-srijemska, Međimurska i Zagrebačka županija. U trendu rasta izdvojenih sredstava u odnosu na 2024. godinu ušle su još Splitsko-dalmatinska, Sisačko-moslavačka i Krapinsko-zagorska županija. Pokazuje to naša analiza napravljena iz konsolidiranih izvještaja o rashodima županija i konta Rekreacija i sport.
Županije su u 2025. godini izdvojile 120,9 milijuna eura za sport u svojim proračunima, no bez Grada Zagreba to je znatno manje – blizu 17,8 milijuna. Godinu ranije, također ne računa li se glavni grad, koji ima status županije, ostalih 20 izdvojile su 13 milijuna eura. U godinu dana sredstva su povećana za blizu 5 milijuna, a samo jedna županija je izdvojila manje.
Nabava opreme, pokrivanje troškova liječničkih pregleda, sufinanciranje plaća trenera, nagrađivanje mladih sportaša pa do pomoći gradovima i općinama u provedbi projekata u sportu.. tek su neke mjere kojima županije pomažu u razvoju sporta. Tome se mogu pridodati i projekti gradnje školskih sportskih dvorana koje će sport dodatno pouspješiti.
U ovoj godini titulu Europske regije sporta nosi Primorsko-goranska županija. Od 2020. godine Primorsko-goranska županija izdvaja najviše za sport u odnosu na sve županije u Hrvatskoj. I naša proračunska analiza pokazuje da je Županija vodeća bila i u 2025. godini. Županija ima više od tisuću sportskih udruga, oko 35 tisuća registriranih sportaša i oko 18 tisuća natjecatelja. Zagrebačka županija je Europska regija sporta za 2027. godinu. Zagrebačka županija u 2026. godini za sport je osigurala rekordnih 2,5 milijuna eura, a značajna sredstva ulažu se i u izgradnju te obnovu sportskih dvorana, igrališta i drugih sportskih objekata. Iz NPOO-a sredstva su odobrena za gradnju čak 20 novih školskih sportskih dvorana.
Splitsko-dalmatinska županija nedavno je gradovima i općinama dodijelila 204,4 tisuće eura za projekte izgradnje, rekonstrukcije, opremanja i održavanja sportskih igrališta, centara i prateće infrastrukture. Županija je ujedno i u top pet županija po rastu izdvajanja za sport u 2025. godini. Ove je godine dodijelila stipendije za ukupno 91 mladog sportaša iz 72 kluba, među kojima je i šest sportaša s invaliditetom. Ukupna vrijednost programa iznosi 110.000 eura, dok pojedinačna stipendija iznosi 1.200 eura godišnje. Vukovarsko-srijemska županija je u top pet županija po izdvojenim sredstvima za sport, a na kraju školske godine dodijelila je ukupno 5.000 eura vrijednih nagrada za 40 učenika i 20 mentora koji su ostvarili zapažene rezultate na državnim i županijskim natjecanjima. Također je osigurala ove godine osigurala gotovo 70.000 eura za sufinanciranje 166 programa koji pridonose sportu. Kroz Program razvoja sporta od interesa za jedinice lokalne i područne samouprave, u 2026. godini osigurana su sredstva za plaće 19 trenera koje resorno Ministarstvo sufinancira s 85 % . Ove je godine i nekoliko nogometnih klubova dobilo semafore te je nabavljena oprema i za druge sportove.
Nagrade je učenicima dodijelila u lipnju i Sisačko-moslavačka županija, koja, je u našoj analizi u top pet županija po rastu izdvojenih sredstava za sport. Sisačko-moslavačka županija je sustavno krenula razvijati sport – osigurava opremu za brojne sportske klubove, plaće za trenere koji rade s djecom i mladima te se razvija infrastruktura. Za provedbu programa Centra izvrsnosti u sportu u 2026. godini, Županija je osigurala ukupno 860.000 eura, što je za 520 tisuća eura više u odnosu na 2025. godinu. Program Centra izvrsnosti u sportu usmjeren je na razvoj domaćih talenata, jačanje stručnog rada trenera i stvaranje uvjeta za još bolje sportske rezultate, uz jasan cilj zadržati mlade sportaše u svojim sredinama i omogućiti im razvoj u vlastitim klubovima.
U top pet županija po izdvojenim sredstvima i rastu izdvojenih sredstava za sport u 2025. godini je i Istarska županija, koja je inače lani bila i Europska regija sporta. Županija je još 2022. godine osnovala Fond za sport, a dvije godine poslije uvela sufinanciranje sportske infrastrukture u gradovima i općinama. Kroz taj program Istarska županija izdvaja po 200 tisuća eura godišnje za izgradnju, obnovu i opremanje sportskih objekata diljem Istre. Kroz Fond za sport je u obrazovanje i usavršavanje trenera do sada uloženo više od 500 tisuća eura. Ove godine uveden je novi program financiranja plaća trenera kroz strukovne saveze.
Po izdvajanju za sport izdvaja se i Međimurska županija, inače Europska regija sporta za 2022. godinu. Međimurska županija je među vodećima u Hrvatskoj u izdvajanju za sport, financiramo korištenje sportskih dvorana, nagrađujemo izvrsnost, potičemo sportske aktivnosti osoba s invaliditetom, a u ovom trenutku grade se četiri sportske dvorane i uređuje desetak vanjskih sportskih igrališta.
U Top pet po rastu izdvojenih sredstava je i Krapinsko-zagorska županija koja kroz Sportski savez ima 152 udruge, a kroz njega djeluje ukupno 6.878 sportašica i sportaša. Početkom godine najavljena su ulaganja do 20 milijuna eura, od opreme za streljanu malog kalibra u Krušljevu Selu te uređenje atletske staze u Krapini, Kumrovcu i Zaboku. Ulaže se i u gradnju i dogradnju 9 školskih sportskih dvorana.
Spomenimo da je u tijeku Javni poziv Ministarstva turizma i sporta za sufinanciranje izgradnje i rekonstrukcije sportskih građevina u 2027. godini vrijedan 20 milijuna eura, a na koji se mogu javiti i županije.
Po stanovniku je lani najviše izdvojila spomenuta Primorsko-goranska županija, 12 eura, Dubrovačko-neretvanska nešto više od 11 eura, Istarska blizu 9 eura, Vukovarsko-srijemska 8 eura, a Međimurska nešto manje od 8 eura po stanovniku. S gotovo 1 posto udjela u proračunu također je vodeća Primorsko-goranska županija, a slijede Dubrovačko-neretvanska, Istarska, Zagrebačka i Međimurska s udjelom između pola do 1 posto.
Dubrovačko-neretvanska županija imala je najveći rast izdvojenih sredstava u godinu dana, za 889,4 tisuće eura, odnosno za preko 200 posto. U apsolutnom iznosu najveći rast nadalje su zabilježile: Primorsko-goranska s rastom od 808,2 tisuće, Istarska sa 760,2 tisuće, Splitsko-dalmatinska sa 723,9 tisuća i Sisačko-moslavačka s rastom od 422,2 tisuće eura. Po postotnom rastu, nakon DNŽ slijedi Sisačko-moslavačka sa 115 posto, Krapinsko-zagorska sa 83 posto, Istarska sa 73 posto i Splitsko-dalmatinska sa 63 posto. (L.K.)