Pred Hrvatskom je novo veliko investicijsko razdoblje. Prema sadašnjem prijedlogu Europske komisije, Hrvatskoj bi u Višegodišnjem financijskom okviru Europske unije za razdoblje 2028.–2034. trebalo biti na raspolaganju 16,8 milijardi eura, no buduća pravila korištenja europskog novca bit će drukčija od dosadašnjih.
Upravo je novi europski proračun bio jedna od središnjih tema konferencije „Znanje u praksi“ Hrvatske zajednice županija, na kojoj se raspravlja o aktualnim izazovima lokalne i regionalne samouprave – od novog Zakona o regionalnom razvoju i budućnosti kohezijske politike do kibernetičke sigurnosti, demografije i priuštivog stanovanja.
"Nalazimo se u razdoblju velikih promjena, novih sigurnosnih i demografskih izazova, ali i novih prilika za razvoj naših zajednica. Zato je uloga županija veća nego ikada. Županije povezuju nacionalne razvojne ciljeve s lokalnima, a dijalog i partnerstvo temelj su našeg djelovanja" poručio je Danijel Marušić, predsjednik Hrvatske zajednice županija.
Novi EU novac dolazi uz novu logiku ulaganja
Ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman istaknula je da je u aktualnoj financijskoj perspektivi ugovoreno 82 posto ukupne hrvatske alokacije od 14,5 milijardi eura te da je sada fokus na završetku provedbe projekata i punom korištenju raspoloživih sredstava do 2030. godine. Istodobno su već počele pripreme za razdoblje nakon 2027. godine.
Prema trenutačnom prijedlogu, hrvatska bi omotnica iznosila 16,8 milijardi eura, a buduća ulaganja trebala bi obuhvatiti konkurentnost i produktivnost, kohezijsku politiku, poljoprivredu, energetiku, prometnu infrastrukturu, obrambene kapacitete, sigurnost i upravljanje granicama.
"Ovo financijsko razdoblje pred nama donosi drugačiju logiku korištenja europskog novca. Programi će se bazirati na reformama i investicijama, odnosno investicije će biti moguće ako ih otključamo reformama koje namjeravamo provesti" naglasila je Mikuš Žigman i dodala da se budući programi ne bi trebali fokusirati samo na infrastrukturu, nego i na rješavanje strukturnih slabosti te povezivanje tržišta rada, obrazovanja, energetike i drugih sektora.
Posebno je istaknula potrebu za zajedničkim projektima koji prelaze granice pojedinih županija, primjerice u području klimatskih promjena, prometne povezanosti i sigurnosti.
Ministarstvo je pokrenulo i izradu plana regionalnog razvoja te od jedinica lokalne i regionalne samouprave prikuplja podatke o njihovim ključnim izazovima i razvojnim prioritetima.
Pojednostavljenje da, centralizacija ne
Da lokalna i regionalna razina mora imati važnu ulogu u novom europskom financijskom razdoblju naglasila je i Zrinka Ujević, voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj. Pregovori o novom europskom proračunu još su u tijeku, a uz njegovu visinu pregovarat će se i o strukturi te načinu programiranja sredstava.
"Lokalna zajednica mora imati značajnu ulogu. Nikada nije kasno krenuti razmišljati i pripremati projekte" poručila je Ujević.
Igor Andrović, župan Virovitičko-podravske županije, upozorio je da Europa, bez obzira na nove globalne sigurnosne izazove, ne smije zanemariti kohezijsku politiku.
"Hrvatska se približava prosjeku Europske unije, ali to ne znači da se i regije unutar Hrvatske međusobno približavaju. Županije nemaju iste potrebe niti su jednako razvijene. Jesmo za pojednostavljenje procedura, ali nismo za centralizaciju" rekao je Andrović.
Na važnost fiskalnih kapaciteta lokalne i regionalne razine upozorio je Željko Kolar, župan Krapinsko-zagorske županije.
"Da bismo bili uspješniji, moramo se fiskalno dodatno ojačati. Nismo prezaduženi, to ne smijemo biti. No dobar dio naših fiskalnih kapaciteta smo već iskoristili i moramo sada vidjeti kako da se ojačamo" upozorio je Kolar.
Naglasio je da županije već imaju veliko iskustvo u provedbi europskih projekata, ali i da buduće razdoblje zahtijeva snažnije strateško planiranje i bolju koordinaciju.
Zastupnik u Europskom parlamentu i koordinator EPP-a u Odboru za proračune Karlo Ressler upozorio je da se pregovori odvijaju u bitno drugačijim geopolitičkim i gospodarskim okolnostima nego ranije. Naglasio je kako lokalne i regionalne zajednice moraju biti uključene u izradu nacionalnih planova te da povezivanje reformi i investicija postaje jedna od važnih karakteristika budućeg europskog financiranja.
Za kibernetičku sigurnost planira se 70 milijuna eura
Uz europske fondove, jedna od ključnih tema konferencije bila je sigurnost podataka i informacijskih sustava lokalne i regionalne samouprave.
Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan upozorio je da su podaci postali iznimno vrijedna imovina te da kibernetičke prijetnje zahtijevaju stalno jačanje zaštite sustava javne uprave. Najavio je i nova ulaganja.
"Planiramo uložiti 70 milijuna eura u kibernetičku sigurnost i priprema se poziv za jedinice lokalne i regionalne samouprave, putem kojeg će se moći financirati povećanje njihove kibernetičke sigurnosti" rekao je Habijan.
Podsjetio je i da županije i gradovi mogu besplatno koristiti usluge državne informacijske infrastrukture te ih pozvao da te mogućnosti koriste.
Na brzinu promjena u digitalnom svijetu upozorio je i Marko Ignjatović, predsjednik Uprave Libusoft Licoma, suorganizatora konferencije.
"Ono što smo o kibernetičkoj sigurnosti znali prošle godine danas više nije dovoljno, toliko se toga promijenilo. Umjetna inteligencija sigurno će mijenjati našu budućnost. Neće zamijeniti župane, gradonačelnike i pročelnike, ali će preuzimati repetitivne poslove i unapređivati poslovanje" istaknuo je Ignjatović.
Od europskih milijardi do kvalitete života građana
Rasprave na konferenciji pokazale su da u novom financijskom razdoblju više neće biti dovoljno imati samo pojedinačne infrastrukturne projekte. Sve veći naglasak bit će na povezivanju investicija s reformama, suradnji više jedinica lokalne i regionalne samouprave te projektima koji rješavaju konkretne razvojne probleme.
Uz novi europski proračun i regionalni razvoj, Konferencija županija otvara i teme izmjena Zakona o javnoj nabavi, investicijskih projekata, kibernetičke otpornosti, demografske revitalizacije te jednog od najvećih izazova za građane – priuštivog stanovanja.
Zajednička poruka sudionika je da pripreme za razdoblje nakon 2027. godine ne mogu čekati završetak europskih pregovora: županije, gradovi i općine već sada trebaju definirati razvojne prioritete, pripremati projekte i međusobno se povezivati kako bi novi europski financijski okvir pretvorili u konkretno poboljšanje kvalitete života građana.
Foto: Kristijan Toplak