Novosti / Vijesti iz Članica

U prostorijama Županijske uprave danas je održana konferencija za medije povodom Svjetskog tjedna svjesnosti o antimikrobnim lijekovima koji se obilježava od 18. do 24. studenoga, dok se Europski dan svjesnosti o antimikrobnim lijekovima obilježava 18. studenoga. Ovogodišnja tema je „Spriječimo antimikrobnu rezistenciju zajedno“, a obilježje je plava boja, čime se naglašava važnost svakog od nas u smanjenju širenja otpornosti mikroorganizama na antimikrobne lijekove. Antimikrobna rezistencija (AMR) ili otpornost mikroorganizama na antimikrobne lijekove javlja se kada bakterije, virusi, gljivice i paraziti više ne reagiraju na lijekove. To se o najčešće događa zbog prekomjerne upotrebe antibiotika, a time se otežava liječenje infekcija i povećava se rizik od širenja bolesti, posebno teških bolesti pa i smrti.

Što se tiče naše županije, nastavlja se kampanja u sklopu projekta „Upravljanje primjenom antimikrobnih lijekova u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Koprivničko – križevačkoj županiji“ koji se provodi od 2019. godine, a njime se javnost želi upozoriti na štetnost koju uzrokuje prekomjerno korištenje antibiotika u liječenju.

Zamjenik župana Ratimir Ljubić čestitao je autoricama kampanje – magistri farmacije Dariji Kuruc Poje iz Bolničke ljekarne Opće bolnice „Dr. Tomislav Bardek“, prim. dr. Vesni Mađarić s Odjela infektologije koprivničke bolnice i dr. Vlatki Janeš Poje iz Službe za mikrobiologiju županijskog Zavoda za javno zdravstvo, kao i cijelom Timu za antimikrobno upravljanje „ A-timu“ u kojemu surađuju bolnički i javnozdravstveni stručnjaci te liječnici obiteljske medicine. To je prvi takav tim u Hrvatskoj, osnovan s namjerom da se antibiotici primjenjuju racionalno i mudro, kako u primarnoj zdravstvenoj zaštiti tako i u bolničkom okruženju, a sve u namjeri da ih se što duže očuva za buduće naraštaje.

„Europska Komisija je antimikrobnu rezistenciju označila kao jednu od tri najveće prijetnje zdravlju, a ponosni smo što je upravo iz naše županije, odnosno koprivničke bolnice, krenuo ovaj projekt koji ima nacionalni odjek. Koprivnička je bolnica prva u Hrvatskoj provela nadzor potrošnje antibiotika na odjelima i smanjila njihovu upotrebu, a ključna je poruka kako je nužno racionalno i odgovorno korištenje antibiotika kako bi se smanjila otpornost bakterija i drugih mikroorganizama na te lijekove. Županija od početka financijski i organizacijski podržava ovu kampanju, a kroz edukacije moramo nastaviti rad na poboljšanju te situacije jer bi širenje antimikrobne rezistencije moglo u budućnosti učiniti mnoge bakterije smrtonosnijima nego što su danas“, istaknuo je zamjenik Ljubić te dodao kako se u domovima zdravlja u Koprivnici, Križevcima i Đurđevcu održavaju edukativna predavanja na tu temu. Poručio je kako je zadatak sačuvati antibiotike i njihovu djelotvornost za buduće generacije kroz zajedničku suradnju građana i zdravstvenih djelatnika, naglasivši kako će Županija i nadalje podržavati projekte kojima se poboljšava zdravstveni standard i kvaliteta zdravstvenih usluga.

Kao predstavnica koprivničke Opće bolnice, konferenciji je prisustvovala pomoćnica ravnatelja i glavna sestra bolnice Ružica Evačić koja je istaknula:

„Iznimna nam je čast što smo prva bolnica koja ima takav tim i zasigurno smo po tome i primjer drugima. Cilj nam je podići kvalitetu liječenja bolesnika, a na dnevnoj bazi A-tim kontinuirano komunicira s liječnicima kako bi se pronašle optimalne terapije za svakog. Osim podizanja kvalitete zdravstvene usluge i očuvanja antibiotika, ovaj projekt ima i financijskih prednosti te čestitam svim članicama A-tima na predanom radu.“

Primarijus doktorica Vesna Mađarić, specijalistica infektolog i voditeljica bolničkog A-tima, kazala kako se vide pozitivni pomaci te da je kampanja o razumnoj upotrebi antibiotika, koja se intenzivno provodi u sustavu OB Koprivnica dala rezultate.

„Uspjeli smo pod nadzor staviti prekomjernu upotrebu onih najpotentnijih antibiotika koje u bolničkom liječenju zahtijevaju najteži pacijenti, dakle na taj smo način utjecali i na rezistentnost, odnosno nismo dali priliku da bakterije razviju otpornost na te lijekove. Iznimno je važno očuvati antibiotike za buduće naraštaje jer svima treba biti jasno da se nepravilnom i prekomjernom upotrebom, bez obzira radi li se o kliničkom bolničkom liječenju ili upotrebi antibiotika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti gubi bitka s rezistentnim bakterijama. Također, važno je napomenuti da i pacijenti trebaju imati na umu da preko je kod 90 posto trenutnih sezonalnih respiratornih bolesti riječ o virusni infekcijama koje se ne liječe antibioticima“, naglasila je primarijus Mađarić.

Koliko je važno pametno i racionalno koristiti antibiotike opisala je kroz primjer godišnjih smrti na području EU.

„Zbog nemogućnosti liječenja bakterijskih infekcija koje su razvile otpornost na antibiotike godišnje umre preko 35 tisuća ljudi. To je više od ukupnog zbroja ljudi koje premine zbog AIDS-a, tuberkuloze, gripe i drugih takvih bolesti. Ovo slikovito pokazuje koliko moramo biti svjesni potrebe racionalnog korištenja antibiotika“, zaključila je primarijus Mađarić.    

Viša medicinska sestra za kontrolu bolničkih infekcija Snježana Vuljak se osvrnula na najvažnije protokole i postupanja u prevenciji bolničkih infekcija koje su najčešće uzrokovane rezistentnim bakterijama. Istaknula je kako je edukacija unutar ustanove vrlo važna te da se u OB Koprivnica puno pažnje posvećuje pravilnim postupanjima kroz ispravnu primjenu higijene, čišćenja, izolacije i dezinfekcije, a sve kako bi se bolničke bakterije svele na minimum.   

Specijalistica kliničke farmacije Darija Kuruc Poje predstavila je rezultate projekta s liječnicima obiteljske medicine:

„Zaključak je kako su edukacije urodile plodom te su liječnici za infekcije gornjih dišnih puteva prepisivali manje antibiotika i to 30 posto. Smanjenje upotrebe antibiotika omogućilo nam je da su nam za rad dovoljne rezerve koje imamo, a smanjilo se i trajanje hospitalizacije pacijenata s mjesec dana na oko dva tjedna. Važno je da svi zajedno djelujemo u smanjenju antimikrobne rezistencije, a tu posebnu ulogu imaju i mediji koji će prenijeti naše poruke i educirati javnost, kao i sami građani koji moraju osvijestiti da im u virusnim infekcijama antibiotici neće pomoći, već mogu samo odmoći svojim nuspojavama. Važno je cijele godine prevenirati infekcije kroz higijenu ruku, zdrave navike, cijepljenje i ostale mjere, a posebno nam je drago što smo proveli edukacije o pravilnom pranju ruku u vrtićima što su djeca odlično prihvatila. Hvala svima koji su uključeni u ovaj projekt i svima koji nas podržavaju.“

Lana Šepec, specijalizantica kliničke mikrobiologije u županijskom Zavodu za javno zdravstvo je istaknula da treba obratiti pozornost i na osobe starije životne dobi koje žive u staračkim domovima i često mogu biti nositelji mnogih bakterija što može doprinijeti širenju različitih bakterijskih infekcija. S obzirom da bakterije stječu rezistentnost upravo su najstarije osobe sa slabijim organizmima prve na udaru, stoga, napomenula je Šepec, nužno je smanjiti pritisak na primarnu zdravstvenu zaštitu i osvijestiti potrebu racionalnijeg korištenja antibiotika te na taj način i posredno pomoći u produljenja vremena stjecanja otpornosti na antibiotike.

Specijalistica obiteljske medicine i predstavnica primarne zdravstvene zaštite Ana Posavec Andrić kazala je kako građani, odnosno pacijenti itekako mogu pomoću u smanjenju antimikrobne rezistencije i očuvanju antibiotika. Važno je da provode preventivne aktivnosti u održavanju imuniteta, zdravo se hrane, kreću, održavaju higijenske mjere i slično i time će se organizam lakše izboriti s infekcijom. Ukoliko ipak dođe do infekcije, važno je pričekati razvoj simptoma i odmoriti se pa potražiti pomoć liječnika po potrebi. Savjet je da se ne radi pritisak na liječnike obiteljske medicine za prepisivanje antibiotika, a ukoliko se antibiotnik prepiše zbog sekundarne infekcije, važno ih je pravilno i redovito uzimati.

S važnošću ove teme složila se i ravnateljica županijskog Zavoda za javno zdravstvo Draženka Vadla te također apelirala na građane da ne uzimaju antibiotike nepotrebno i na svoju ruku, već da sagledaju dalekosežne posljedice i racionalno ih koriste. Dodala je kako je očuvanje antibiotika za sljedeće generacije zajednički napor zdravstvenih radnika i građana te kako se moramo boriti da ne dođe do infekcija koje će biti nemoguće liječiti.

Predstavnice A-tima dale su i smjernice za očuvanje zdravlja:

• čistiti ruke pranjem sapunom i vodom najmanje 20 sekundi ili koristiti sredstva za dezinfekciju ruku koje sadrži najmanje 60 posto alkohola
• paziti na otpad osobito antibiotika jer neadekvatno odlaganje otpada (u WC školjku ili miješani komunalni otpad) također doprinosi širenju otpornosti na antibiotike u okoliš, a posljedično i na cijelu zajednicu u kojoj živimo
• pokrivati usta i nosa maramicom kada kašljete ili kišete
• ostati kod kuće kada ste bolesni i imate virozu
• dobiti preporučena cjepiva, kao što je cjepivo protiv gripe
• antibiotici nisu uvijek dobar izbor. Slušajte svog liječnika.
• antibiotici su potrebni samo za liječenje određenih infekcija uzrokovanih bakterijama, a ne virusima poput obične prehlade, gripe, SARS-CoV-2 koji uzrokuje COVID-19
• važno je naglasiti kako možete učiniti štetu uzimanjem antibiotika kada nisu potrebni (mogu naštetiti organizmu uzrokovanjem nuspojava poput probavnih tegoba i slično)
• simptomi prehlade uobičajeno traju 5 do 7 dana i potrebno je uzimati mnogo tekućine (čaj ili voda), uzimati lijekove protiv boli i povišene temperature prema preporuci ljekarnika ili liječnika, odmarati ili pokušati dovoljno spavati tijekom noći. Biti strpljiv.
• potraju li simptomi dulje od 5-7 dana ili ako se pogoršaju ili ako postoji zabrinutost za svoje i/ili nečije zdravlje, važno je potražiti savjet liječnika ili ljekarnika

Spomenimo i kako su konferenciji prisustvovale županijske pročelnice Melita Ivančić i Ana Mušlek, ravnateljica Doma zdravlja KKŽ Mirjana Hanžeković i ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu KKŽ Zlatica Kučko Gudelj.

Služba ureda župana

{gallery}2023/2023-11/20{/gallery}