Novosti / Vijesti iz Članica

Na konferenciji “ITU ZADAR 2030- Inovacija, transformacija, urbanizacija”    na kojoj je nazočan bio i župan Božidar Longin danas je u novom Studentskom domu Sveučilišta u Zadru predstavljeno više kapitalnih projekata vezanih uz ITU mehanizam. Riječ je o tzv. „omotnici“ od 43 milijuna eura koje će Grad Zadar do 2029. godine imati na raspolaganju za različite projekte obnove i gradnje infrastrukture, zelene projekte, pametna i digitalna rješenja.  Sredstva će biti investirana u ukupno devet integriranih projekata, uključujući nastavak obnove stare zgrade Tehničke škole, obnovu tvrđave sv. Mihovila na otoku Ugljanu, rekonstrukciju zadarskog autobusnog kolodvora, nastavak ulaganje u Gospodarsku zonu Crno i daljnji razvoj sportske infrastrukture.

Na konferenciji je bio nazočan i ministar Šime Erlić koji je  uvodno istaknuo kako se radi o ulaganjima kojima će Zadar zakoračiti u novo doba.

“ Grad Zadar se pokazao kao dobar primjer korištenja ITU mehanizma, realizirao je brojna ulaganja u inteligentni prometni sustav i infrastrukturu, a sada se radi o široj paleti ulaganjima i značajno višem iznosu koji će oblikovati budućnost Zadra. No za razliku od Zadra ostali gradovi imaju proračun i nesmetane mogućnosti razvijanja. Ova situacija u Zadru nema smisla. Postoji stotinu stvari i tema u kojima se možemo razmimoilaziti, ne ulazim u političke bitke u tom smislu, neka se razgovara, pa i uvjetuje ako treba, ali ne smije se nikad stavljati razvoj Zadra na kocku zbog nekih politika koje se u određenom trenutku žele isforsirati”, naglasio je Erlić.

Zadarski gradonačelnik Branko Dukić podsjetio je na realizirane projekte iz ITU mehanizma, Gospodarsku zonu Crno, obnovu crkve sv. Nikole, nove sveučilišne prostore u staroj Tehničkoj školi, pametni promet u Tuđmanovoj.

“U nekoliko godina dobili smo nove sadržaje trajne vrijednosti, novu kvalitetu života. Pred nama su 43 milijuna eura koje usmjeravamo u nove inovacije, transformaciju i urbanizaciju. Nastavljamo s urbanom mobilnošću koja podrazumijeva digitalizaciju prometa i podizanje učinkovitosti javnog prometa, rješavanje gužvi. Gradimo novu sportsku infrastrukturu i štitimo prirodne resurse. Godina 2029. nije daleka budućnost, gledajmo ne samo na ciljeve koje smo stavili pred sebe, kreirajmo budućnost i budimo spremni na ono iza 2030. Godine”, rekao je Dukić.

Rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić naveo je kako  zgrada u kojoj se konferencija održava nije napravljena kroz ITU mehanizam, ali je također velikim dijelom financirana sredstvima iz EU fondova, što jasno svjedoči koliko smo utkani u europsko tkivo, osobito nakon pristupanja EU.

“Kroz ITU smo obnovili staru Tehničku školu koju smo dobili na korištenje od Zadarske županije,  a osmislili smo i kako ćemo dati svoj doprinos u uzajamnosti akademske s društvenom i gospodarskom zajednicom. Idejno rješenje povjerili smo arhitektu-vizionaru Nikoli Bašiću, koji je našao rješenje koje ne nosi sa sobom samo estetski i funkcionalni kamenčić u mozaiku našeg grada, nego nešto što će funkcionirati kao akademska utvrda u cilju zaštite osnovnih identitetskih crtica koji oblikuju grad. Zbog toga je, kao jedan novi neposredni ulaz u povijesnu jezgru, osmišljen pod imenom Citadela Nuova. ITU mehanizam jedna je od prilika da se osvrnemo na našu prirodnu i kulturnu baštinu, postignemo učinkovit transfer tehnologija, znanja i ideja među generacijama, da bude gušt nazvati se zadarskim ditetom i da omogućimo kvalitetno starenje našem starijem stanovništvu, istaknuo je rektor Faričić.

Kada govorimo o urbanizaciji, onda ne treba voditi računa samo o tome kako prostor izgleda, nego u većoj mjeri kako funkcionira. Grad mora biti smislena, funkcionalna i za život atraktivna cjelina. Izrazito agresivna betonizacija i asfaltizacija najatraktivnijeg prostora nije samo specifikum Zadra, a različite se regije različito nose s tim. Važni su nam novi objekti, ali najvažniji su ljudi, kazao je Faričić.

Rektor Sveučilišta u Zadru istaknuo je da studijske programe treba krojiti u odnosu na potrebe zajednice, pa je najavio pokretanje dva studijska programa – studija logopedije i mehatronike. Najavio je, uz to, da će se reducirati upisne kvote na studijima za koje nema interesa ili nakon kojih se ne može pronaći kvalitetno zaposlenje.

FOTO: Filip Brala