Novosti / Hrvatska zajednica županija

  • U Međimurskoj županiji dogovorena još kvalitetnija međudržavna suradnja u sklopu programa Pannon EGTC

U Međimurskoj županiji dogovorena još kvalitetnija međudržavna suradnja u sklopu programa Pannon EGTC

Predstavnici pograničnih županija Republike Hrvatske i Mađarske sastali su se u prosincu u Čakovcu. Goste je dočekao domaćin, župan Međimurske županije Matija Posavec sa zamjenicima Sandrom Herman i Josipom Grivecom. Među mađarskim gostima bili su director Pannon EGTC-a, g. András Göndöc, župan Baranjske županije (Baranya) Zoltán Madaras, župan Šomođske županije (Somogy) Norbert Bíró te župan Zaladske županije (Zala) Attila Pál, sa svojim suradnicima. Varaždinsku županiju predstavljao je župan Radimir Čačić sa zamjenikom Robertom Vugrinom, a Virovitičko-podravsku zamjenik župana Darko Žužek. Osim spomenutih gostiju, prisustvovao je i pročelnik Upravnog odjela za gospodarske djelatnosti Darko Radanović, pročelnica Upravnog odjela za poslove župana MŽ Vesna Haluga, te predstavnici regionalnih razvojnih agencija Međimurske, Virovitičko-podravske i Varaždinske županije (AZRA, direktor društva Borko Mikić).

Međimurska županija, prema riječima župana Matije Posavca, već dugi niz godina njeguje vrlo pozitivne odnose s mađarskim pograničnim županijama u kojima živi veliki broj Hrvata, što daje motivaciju da se oni projektima poput INTERREG-a HU-HR te EGTC-ova podignu na još višu razinu. S Mađarskom i njihovim JLS-ovima surađuje i Virovitičko-podravska županija, kao što je naglasio zamjenik župana Darko Žužak, a uspjeh suradnje očigledan je u brojnim zajedničkim projektima koji su trenutno u provođenju. Upravo suradnja s JLS-ovima realizira najveći broj projekata i najviše pridonosi gospodarskom razvoju i napretku, zbog čega se potiče razmišljanje o regionalnim projektima. Varaždinski župan Radimir Čačić osvrnuo se na činjenicu da Varaždinska županija dosad nije bila aktivna po pitanju spomenutih projekata jer ne graniči s Mađarskom, no istodobno je izrazio ozbiljno zanimanje da se Županija što prije aktivira upravo ulaskom u EGTC Pannon. Pritom je predstavio rezultate koje je Varaždinska županija ostvarila uz pomoć povlačenja sredstava iz EU.

Program EGTC predstavio je direktor András Göndöc koji je spremno dočekao želju Varaždinske županije da se što prije priključi suradnji. Od osnivanja Pannona 2010. godine, programu su se uključile županije, naselja i druge organizacije, no do ulaska Hrvatske u Europsku uniju rezultati su bili zanemarivi. Sredstva su se iz EU počela povlačiti tek nakon uključivanja hrvatskih JLS-a. Göndöc je pojasnio ciljeve EGTC-a, poput očvršćivanja suradnje gospodarskih subjekata u pograničnom prostoru. S tim ciljem pokrenuti su i novi projekti, od kojih je jedan namijenjen OPG-ovima, kojima će se na taj način pokušati pomoći u lakšem plasmanu robe na tržište hrvatsko-mađarskog pograničnog područja.

U Hrvatskoj se planira otvaranje ureda, projektna dokumentacija je spremna, a dodatna sredstva pripremila je i mađarska Vlada. Göndöc očekuje angažman Županija u obliku ideja i prijedloga, a neophodna je i čvrsta financijska podloga. Naime, prilikom provođenja projekata, oni se samo djelomično financiraju EU sredstvima, što znači da se bez vlastitih sredstava veliki projekti ne mogu provoditi. Jedan od takvih većih projekata čijoj se realizaciji stremi je izgradnja dravskog bazena, na inicijativu Somođske županije, a zbog čega je potrebno otvoriti dodatne urede i s hrvatske i s mađarske strane granice.

Zoltan Madaras naglasio je svoje inzistiranje na svojem glavnom cilju - razvoju Baranjske županije – u sklopu čega nastavlja poticati suradnju na lokalnoj razini upravo preko projekata od obostrane važnosti. Skrenuo je pozornost na usklađivanje želja i potreba s EGTC-om, kako bi se moglo prijaviti za novi INTERREG program. U sklopu toga najavio je pokretanje nove zajedničke autobusne linije u pograničnoj regiji, ali je i zatražio pomoć u obliku prijedloga autobusnih linija. Osim autobusnih linija, u planu je i otvaranje tri nova granična prijelaza na tom području. Baranjska županija svoja nastojanja ostvarivat će jačanjem trgovačkog sektora, OPG-ova, gastronomije i turizma. Kao dobar primjer Madaras spominje osnivanje brenda Zrinskih u mjestu Vilanje, koji je moguće patentirati zahvaljujući zajedničkoj povijesti Hrvatske i Mađarske, a uključivao bi razvoj jelovnika koji bi uključivao hrvatsku i mađarsku tradicionalnu gastronomsku ponudu osiguranu od strane pograničnih OPG-ova.

Župan Somođske županije pozvao je na osnivanje tijela unutar ove organizacije, a koje bi pratilo razvojne strategije na državnoj i regionalnoj razini, usklađivalo prioritete područja s EGTC-ovima. Osvrnuo je i na lošu prometnu infrastrukturu te također pozvao župane da apeliraju na nadležne institucije sa svrhom otvaranja novih graničnih prijelaza.

Župan Zalske županije osvrće se na mađarski državni program koji uključuje izgradnju prometne infrastrukture kojom svoja županijska središta povezuje s autocestama, te nadalje sa Slovenijom, Austrijom, pa i Hrvatskom, prilikom provođenja kojega su stekli brojna iskustva za efikasno korištenje EU fondova. Njega implementiraju u novim projektima koje trenutno provode, a koji služe za razvoj gradova, test parka za samohodna vozila, i prometnica.

Uspješnost održanog sastanka dokazuje i slaganje župana po pitanju razvijanja pojačane suradnje na području građevinarstva koje je bolna točka obje države. I Hrvatskoj i Mađarskoj fali radne snage u području građevinarstva, zbog čega je u veljači 2019. zatražen trilateralni sastanak s BiH, za koju se smatra da bi mogla pomoći u prevladavanju spomenutih problema.

Zajednička želja da se još jače „zasuču rukavi“, ideje s velikim potencijalom za uspjeh i svrhovitost projekata dokazali su opravdanost ovog sastanka, te postavili temelje za još kvalitetniju suradnju koja će zasigurno pridonijeti intenzivnijem i bržem gospodarskom i financijskom napretku pograničnih mađarsko-hrvatskih područja.